Tervuren je grad i općina od 22,852 stanovnika.[1], u sredini Belgije u Provinciji Flamanski Brabant.

Tervuren
Kraljevski muzej Centralne Afrike
Kraljevski muzej Centralne Afrike
Kraljevski muzej Centralne Afrike
Koordinate: 50°49′N 04°30′E / 50.817°N 4.500°E / 50.817; 4.500
Država  Belgija
Regija Flandrija
Zajednica Flamanska
Provincija Flamanski Brabant
Vlast
 - Gradonačelnik Jan Spooren
Površina
 - Ukupna 32.9 km²[1]
Stanovništvo (2022.)
 - Grad 22,852[1]
 - Gustoća 694.6 stan. / km²[1]
Vremenska zona CET (UTC+1)
Poštanski broj 3080[1]
Pozivni broj 02[1]
Karta
Tervuren na mapi Belgije
Tervuren
Tervuren

Geografske karakteristike uredi

Tervuren se nalazi udaljen dvanaestak km jugoistočno od centra Bruxellesa, tako da je danas samo jedan od satelitskih gradova spavaonica te metropole.

Historija uredi

 
Ulica u centru
 
Slika dvorca Brabantskih vojvoda

Lokalitet je prvi put dokumentiran u 11. vijeku pod ime -Crayenhem[2]

Teren na kom se nalazi današnji Tervuren za srednjeg vijeka bio je obrastao šumom i korišten je kao lovište Brabantskih vojvoda, koji su na njemu podigli dvorac. U toj šumi je po lokalnoj legendi 727. ubijen Sveti Hubert zaštitnik lovaca.[3]

U vrijeme priprema za Svjetsku izložbu u Bruxellesu 1897., kralj Leopold II očajnički je tražio izložbeni prostor za izlaganje proizvoda i kulture svoje privatne domene Slobodne Države Kongo.[3] Ispočetka je htio taj dio izložbe smjestiti u Kraljevski institut za prirodne nauke u Bruxelles, ali kako je on bio premalen bez dovoljno okolnog prostora, nestrpljivi kralj dosjetio se svog imanja u Tervurenu, gdje se nalazio park sa dvorcem i rezidencijom kraljice Charlotte, koji je izgorio 1879.

Kako bi ovu novu lokaciju učinio dostupnom, dao je proširiti aveniju do Tervurena, kog je i povezao sa Bruxellesom tramvajem i željeznicom. Na kraju avenije sagradio je Kolonijalnu palaču (Koloniënpaleis) u historicističkom stilu.[3]

Uz kanale i jezera unutar parka izgrađena su kongoanska sela i u njih dovedena 267 domorodaca koji su glumili uobičani svakodnevni život afričkog sela.[3] Posjetitelji su mogli obići park gondolama mrežom kanala. U toku izložbe umrlo je sedam kongoanskih domorodaca.[4]

Izložba je bila veliki uspjeh za Leopolda II, jer ju posjetilo više milijuna posjetitelja, među njima i poznati istraživač Henry Morton Stanley. Uspjeh je bio labuđi pjev, jer za manje od jedne manje od dekade kralj doživio toliko kritika na račun svoje kolonije da se morao odreći Slobodne Države Kongo i prepustiti je belgijskoj državi.[3] Kasnije je i park poklonio državi, Kolonijalna palača sa izlošcima za Expo 1904. dograđena je za Muzej Belgijskog Konga koji je otvoren 1910. – godinu dana nakon smrti Leopolda II. U njoj se danas nalazi Kraljevski muzej Centralne Afrike.

Nakon završetka Svjetske izložbe od 1898. to je postao prvi stalni muzej Konga.[4]

Tokom svoje historije muzej je nekoliko puta mijenjao ime, od Muzeja Konga postao je Muzej Belgijskog Konga kad je Slobodna Država Kongo postao kolonija Belgijski Kongo. Godine 1952. kraljevskim dekretom, muzej je postao Kraljevski muzej Belgijskog Konga. Konačno je postao Kraljevski muzej za Centralnu Afriku (Koninklijk Museum voor Midden-Afrika) u vrijeme kad je Kongo postao nezavisan.[4]

Nakon tog počinje urbanizacija i porast broja stanovnika Tervurena u kom danas živi puno stranaca koji rade u Evropskoj Uniji i NATO-u. Park u Tervurenu danas se prostire na 205 hektara i najljepši dio je tog grada.[3]

Pobratimski gradovi uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Belgium: Vlaams Brabant (engleski). City population. Pristupljeno 02.08.2022. 
  2. „Invasions normandes et la naissance de Tervuren” (francuski). Tervuren. Pristupljeno 03.08.2022. [mrtav link]
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 „Tervuren Park, Belgium: A Walk Through History” (engleski). The Culture Trip. Pristupljeno 03.08.2022. 
  4. 4,0 4,1 4,2 „History and renovation” (engleski). Africa Museum. Pristupljeno 03.08.2022. 
  5. „Partnergemeente Kloster-Lehnin” (nizozemski). Tervuren. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-03. Pristupljeno 03.08.2022. 

Vanjske veze uredi