Tekila

(Preusmjereno sa stranice Tequila)
Ovo je glavno značenje pojma Tekila. Za druga značenja, v. Tekila (razvrstavanje).

Tekila je alkoholno piće primarno napravljena u okolici Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco.[1] Pravi se od biljke agave i obično sadrži 35-55% alkohola. Mnogi u zabludi smatraju da je agava kaktus, no spada u porodicu mesnatica.

Istorija tekile uredi

 
Polja agave, Meksiko

Tekila je u gradu Tequili prvi put proizvedena u 16. stoljeću. No, Asteci su pravili fermentirano piće od agave koje su zvali octli (kasnije je dobilo popularnije ime pulque) još prije nego su došli španjolski osvajači 1521. Kad su Španjolci ostali bez svog brandyja, počeli su destilirati ovo piće od agave i tako dobili prvo domorodačko alkoholno piće Sjeverne Amerike.

Osamdeset godina kasnije, oko 1600.-te, Don Pedro Sánchez od Tagle, markiz od Altamira, počeo je masovno proizvoditi tekilu u prvoj tvornici u modernom Jaliscu. A 1608. godine kolonijalni guverner je uveo porez na ovaj proizvod. Tekila kakvu danas poznajemo počela se proizvoditi ranih 1800.-ih u Guadalajari, Meksiko, a kroz prošlo stoljeće postala je popularna diljem svijeta. Polja plave agave i drevne destilerije u okolici Tequile danas su na popisu svjetske baštine.

Iako su neke tekile ostale kao obiteljske sorte, najpoznatije vrste tekile proizvode se u velikim multinacionalnim korporacijama. Preko 100 destilerija proizvodi 600 vrsta tekile u Meksiku, a preko 2000 imena za tekilu je registrirano. Kompanija Tekila Ley prodala je litru tekile iz limitirane kolekcije za 225,000 američkih dolara u srpnju 2006. i time ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najskuplje prodana boca pića ikada. Sama boca bila je od platine i zlata.

Vrste tekile uredi

Tekila se obično proizvodi u pet kategorija:

  • oro ("zlatna") – tekila koja je "mlada i iskvarena", što znači da se karamel, šećer ili glicerin dodaju da sliči okusu starije tekile
  • blanco ("bijela") ili plata ("srebrna") – novo, bijelo alkoholno piće
  • reposado ("odležala") – minimalno 2 mjeseca, ali kraće od godinu dana čuvana u hrastovim bačvama
  • añejo ("stara" ili "određeno godište") – minimalno godinu dana, ali manje od 3 godine u hrastovim bačvama
  • extra añejo ("extra stara")– minimalno 3 godine u hrastovim bačvama. Ova kategorija uvedena je u ožujku 2006.

Proces starenja mijenja boju tekile, ali katkad se neovisno o starosti dodaje karamel kako bi se dobila tamna boja. Što je starija, tekila je tamnija, dok je tek napravljena neobojena.

Pogrešno je shvaćanje da neke tekile imaju crva u boci. Crv je zapravo oblik moljca Hypopta agavis koji živi na biljci agavi. Nalazak moljca na biljkama tijekom procesa proizvodnje rezultira nižom kvalitetom proizvoda.

Konzumiranje uredi

tekila se poslužuje sa soli i kriškom limuna. To se zove tekila cruda, katkad nazvana i "poliži-srkni-posiši" (odnosi se na način kombiniranja sastojaka). Osoba koja pije, ovlaži stražnji dio dlana (između palca i kažiprsta) i posoli. Zatim poliže sol, popije tekilu i posiše limun. Sol ublažava žestinu tekile, dok voće uravnotežuje i začinjava okus.

U Meksiku tekila se pije sa sangritom, slatkim, začinjenim pićem od narančinog soka (može i od rajčice) i čilija. Tako da se jednake količine tekile i sangrite piju naizmjence.

U Njemačkoj i još nekim državama umjesto soli i limuna koristi se cimet i kriška naranče. Kao i druga alkoholna pića, tekila se koristi u razne svrhe; sve ovisi o mašti konzumenta.

Reference uredi

  1. Ian Chadwick. „In Search of the Blue Agave: Jalisco State”. Ianchadwick.com. Pristupljeno 2010-12-25. 

Vanjske veze uredi