Tamgha ili tamga (na modernom turskom damga; jedna pripovetka Radoja Domanovića se zove "Danga", što označava žig za stoku) označava apstraktni žig ili amblem koji su koristili Evroazijski nomadi i kulture pod njihovim uticajem. Tamga je obično bila amblem pojedinačnog plemena, klana ili familije. Često su ih koristili Skiti, Sarmati, Gök Turci, Hazari, Ujguri i Alani. Ponekad su i susedni sedelački narodi prihvatali simbole nalik tamgi. Npr. tamga (ili žig) u vidu stilizovanog trozupca koju su koristili kasniji ruski vladari poput Jaroslava I Kijevskog, možda potiče od sličnih plemenskih amblema koje su koristili Hazari.[1] Arheolozi cene tamge kao prvorazredne izvore za proučavanje nestalih kultura.

Tamga među turskim (turkičkim) narodimaUredi

Među modernim turskim narodima, tamga je crtež kojim se označava koja goveda pripadaju kom klanu, obično u vidu žigosanja ili pečata.

Kada su turski klanovi zauzeli više urbanih i ruralnih krajeva i naselili se, zaboravljen je stočarski način života, tako da su i tamge izašle iz upotrebe. Ovo se najbolje vidi kod turskih klanova koji su zauzeli zapadnu i istočnu Anadoliju posle Bitke kod Manzikerta. Turci su u zapadnoj Anadoliji osnovali Sultanat Rum i postali aristokrate u rimskom stilu. Nakon što se sultanat raspao u gomilu zaraćenih gazijskih država (npr. Čandaroglu, Karaman), većina ih je usvojila (tada) muslimanski znak Solomonov pečat. Tamgu je zadržala samo osmanlijska država (kasnije carevina) i to vrlo stilizovanu, tako da se streljački luk na kraju pretvorio u polumesec.

Ali oni Turci u istočnoj Anadoliji i Iranu, koji su ostali stočarski i nomadski kraljevi, su i dalje koristili tamge svojih klanova, koje su postale izrazito "nacionalistički" simboli. Klan Ak Koyunlu ("bela ovca") je stavljao svoju tamgu na zastave i novac.

Onim Turcima koji nikada nisu ni napuštali svoju domovinu Turkestan, tamga je i danas ono što je prvobitno bila: stočni žig i oznaka klana.

FusnoteUredi

  1. Brook 154; Franklin and Shepard 120-121; Pritsak 78-79.

Reference izvornikaUredi

  • Brook, Kevin Alan. The Jews of Khazaria. 2d ed. Rowman and Littlefield, 2006.
  • Christian, David. A History of Russia, Mongolia and Central Asia. Blackwell, 1999.
  • Franklin, Simon and Jonathan Shepard. The Emergence of Rus 750-1200. London: Longman, 1996.
  • Pritsak, Omeljan. The Origins of the Old Rus' Weights and Monetary Systems. Cambridge, MA: Harvard Ukrainian Research Institute, 1998.