Szombathely
Szombathely (njemački: Steinamanger ili Stein am Anger, srpskohrvatski: Sambotel, slovenski: Sombotel) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 77,866 stanovnika[1]
Szombathely
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°14′N 16°37′E / 47.233°N 16.617°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Vas | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Tivadar Puskás | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 97.5 km²[1] | ||
| Visina | 216 | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 77,866[1] | ||
| - Urbana gustoća | 798.6 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 9700 | ||
| Pozivni broj | 094 | ||
| Službene stranice www.szombathely.hu/ | |||
| Karta | |||
  Szombathely | |||
Szombathely je administrativni centar Županije Vas.
Geografske karakteristike Uredi
Szombathely leži jugoistočno od Beča, zapadno od Budimpešte, položen duž riječice Gyöngyös nedaleko od austrijske granice.[2]
Historija Uredi
Szombathely je nasljednik rimske Savarie (Sabarie), prijestolnice Panonije, koja je osnovana za vladavine rimskog cara Klaudija - 43. godine naše ere. To je bio grad na raskršću dvaju važnih puteva, jedan od njih bio je dio slavnog Jantarnog puta, koji je povezivao Baltik sa Apeninskim poluotokom.[2]
Iz tih slavnih vremena ostali su fragmenti podnih mozaika otkriveni 1957. u bazilici sv. Kvirina iz 4. vijeka, i u hramu Izide. Prosperitet Savarie prekinut je u 5. vijeku, kad su ga orobili i razorili Huni, od tog se grad nije oporavio čitav niz vijekova.[2]
Ponovni prosperitet grada počeo je u 18. vijeku, kad ga je carica Marija Theresia učinila biskupskim sjedištem, pa su između 1781. - 1813. podignuti barokna katedrala i biskupska palača]] (Püspökvár).[2]
Katedrala je teško oštećena za Drugog svjetskog rata, pa je popravljena i obnovljena 1947.
Grad ima veliku Galeriju slika, koja ima bogatu kolekciju mađarske umjetnosti 20. vijeka.
Privreda Uredi
Szombathely se razvio kao željezničko čvorište bogatog poljoprivrednog kraja, poznatog po proizvodnji meda, voća i vina.
Industrija grada proizvodi kožu, obuću, tekstil, automobilske dijelove, elektroničku opremu i poljoprivredne strojeve.[2]
Etimologija Uredi
Ime grada je sintagma od mađarskih riječi szombat= subota + hely= mjesto, a odnosila se na sajam koji se tradicionalno održavao u subotu.
