Szklarska Poręba
Szklarska Poręba (njemački: Schreiberhau) je grad i skijalište od 6,633 stanovnika[2] na jugu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.
Szklarska Poręba
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 50°46′N 15°45′E / 50.767°N 15.750°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Donjošlesko |
| Povjat | Jelenia Góra |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Mirosław Graf |
| Površina | |
| - Ukupna | 75.4 km²[2] |
| Najveća visina | 886 |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 6,633[2] |
| - Gustoća | 87.92 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 58-580[2] |
| Karta | |
  Szklarska Poręba Pozicija Szklarske Porębe u Poljskoj | |
Geografija
urediSzklarska Poręba leži u planinama Krkonoša, na zapadnom rubu Krkonoškog nacionalnog parka, pored češke granice, udaljena osamnaestak km jugozapadno od Jelene Góre.
Historija
urediDanašnji grad nastao je krajem 13. vijeka kao naselje Malteških vitezova Schreiberhau, koji su došli u planine u potrazi za zlatom i drugim vrijednim mineralima.[1]
Od 14. vijeka nadalje postao je poznat po proizvodnji stakla, koju je podržavao grof Schaffgotsch (i njegova porodica), tadašnji feudalni vlasnik toga kraja.[1] Jedan od njegovih nasljednika je 1578. dozvolio Češkim protestantima izbjeglicama da se nasele na njegovom imanju, pa su oni su utjecali na razvoj staklarstva. Brojne staklarske radionice i zaseoci uz njih otvarane su sve do polovice 20. vijeka.[1]
Schreiberhau je početkom 19. vijeka bio jedno od najvećih sela u Sudetima, složen od 26 zaselaka, dvije crkve, četiri škole i 18 staklarna.[1]
Od sredine 19. vijeka počeo se razvijati turizam, koji se intezivirao nakon izgradnje ceste 1847. i željezničke pruge do Jelene Góre 1902. Sljedeći događaj koji je pomogao da se profilira kao skijalište bila je izgradnja žičare "Szrenica" 1962.[1]
Nakon Drugog svjetskog rata - 1962. izgrađena je žičara Szrenica što joj je pomoglo da postane jedno od najpoznatijih odmarališta u Poljskoj.[1]
Szklarska Poręba stekla je status grada 1959.[1]
