FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci

(Preusmjereno sa stranice Svetsko prvenstvo u košarci)

FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci (engl. FIBA Basketball World Cup), kolokvijalno poznat i kao Mundobasket, košarkaški je turnir za muške reprezentacije koji koji svake četiri godine organizira Međunarodna košarkaška federacija (FIBA).[1] Prvi turnir održan je 1950. godine pod nazivom FIBA Svjetsko prvenstvo, a taj je naziv zadržan do 2010. godine, nakon čega je usvojen aktualni naziv turnira.[2][3] FIBA je također zadužena i za organizaciju FIBA Svjetskog prvenstva za žene, koje se igra od 1953. godine.

FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci
FIBA Basketball World Cup
FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci

Općenito
Utemeljeno 1950.
Broj momčadi 32
Aktualni prvak Njemačka
Najuspješnija momčad SAD (5 naslova)

Na prvenstvu sudjeluju 32 reprezentacije sa svih kontinenata, a svjetski prvak dobiva Naismithov trofej, koji se dodjeljuje od 1967. godine. Format natjecanja sličan je, ali ne i potpuno identičan onome koji se koristi na FIFA Svjetskim prvenstvima. Iako je turnir danas potpuno profesionalan, taj je status postignut tek 1994. godine, kada je reprezentacija Sjedinjenih Država poslala momčad sastavljenu od profesionalaca, što ranije nisu smjeli zbog regulacija NBA lige, pa su bili prisiljeni slati amaterske košarkaše.

Aktualni svjetski prvak je Njemačka, koja je 2023. godine pobijedila Srbiju u finalu rezultatom 83:77. Sljedeće izdanje turnira održat će se 2027. godine u Kataru.

Historija uredi

 
Argentina je 1950. godine iskoristila domaćinstvo kako bi bez poraza postala prvi svjetski prvak u košarci, a njezina glavna zvijezda bio je legendarni Óscar Furlong (desno), koji se na fotografiji bori za loptu na jednoj od utakmica Svjetskog prvenstva.

Ideja o pokretanju svjetskog prvenstva u košarci zamišljena je na FIBA-inom Svjetskom kongresu koji je održan u sklopu Olimpijskih igara 1948. godine.[4] Dugogodišnji generalni-tajnik FIBA-e, Renato William Jones, poticao je organizaciju da utemelji svjetsko prvenstvo po uzoru na FIFA Svjetsko prvenstvo, koje bi se održavalo svake četiri godine, u periodu između Olimpijskih igara. Potaknuti uspjehom olimpijskog košarkaškog turnira, na kojemu su sudjelovale 23 reprezentacije, čelnici FIBA-e pristali su na taj prijetlog i dogovorili pokretanje turnira 1950. godine. Argentina je odabrana za prvog domaćina, primarno zato što je bila jedina država koja je bila voljna prihvatiti se organizacije turnira,[5] a tu je činjenicu dobro iskoristila jer je sa stopostotnim učinkom, kao domaćin, postala prvi svjetski prvak u košarci.

Prvo desetljeće obiljležila je dominacija američkih reprezentacija, međutim sredinom 1960-ih godina, zemlje iz istočne i jugoistočne Europe – posebice Sovjetski Savez i SFR Jugoslavija – počele su sustizati američke reprezentacije, a ubrzo su ih i prestigle. Od 1963. do 1990. godine turnirom su dominirale Sjedinjene Države, Sovjetski Savez, SFR Jugoslavija i Brazil, četiri zemlje koje su u tom periodu osvojile svih osam održanih prvenstava; uz to, u svih osam finala iz tog perioda igrale su dvije od ove četiri reprezentacije.

Godina 1994. označila je prekretnicu, s obzirom da su na prvenstvu te godine po prvi puta sudjelovali aktivni NBA igrači, dakle profesionalci, čime je ovaj turnir postao prvo u cijelosti profesionalno svjetsko prvenstvo (dotad su profesionalce slale samo zemlje iz Europe i Južne Amerike, ali košarkaši iz tih zemalja su u tom periodu bili smatrani amaterskim sportašima),[6][7] a dogodilo se i to da su se ranije supersile (Sovjetski Savez i SFR Jugoslavija) raspale na nekoliko manjih država; Sjedinjene Države očekivano su osvojile zlato, dok su Rusija i Hrvatska osvojile srebro, odnosno broncu. U narednim godinama, europske su zemlje sve više sustizale Sjedinjene Države, čime je turnir dobio na kvaliteti.

Značajne promjene uslijedile su prvo 2006. godine, kada je broj reprezentacija povećan na 24,[8][9] a onda i nakon prvenstva 2014. godine, kada je FIBA povećala broj reprezentacija na završnom turniru s 24 na 32, a ujedno je promijenjen i kalendar održavanja tako da se prvenstvo – po prvi puta od 1967. godine – nije održavalo iste godine kada i FIFA Svjetsko prvenstvo. Kako bi se uskladio kalendar, sljedeće je prvenstvo održano 2019. godine, a ne 2018. godine, kada je izvorno planirano.[10]

Kvalifikacije uredi

Format kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci mijenjao se tijekom godina. U prvih 17 godina od utemeljenja, kvalifikacija nije bilo te su se sudionici popunjavali pozivnicama, pri čemu su u najranijim fazima turnirom dominirale američke reprezentacije; europske su reprezentacije tek kasnije postale konstanta, a azijske su zemlje inicijalno odbijale sudjelovati. Sustav kvalifikacija donekle je formaliziran 1967. godine, nakon što su sve kontinentalne federacije utemeljile vlastita kontinentalna prvenstva; na tom je turniru određen sustav prema kojem su kontinentalne federacije imale zagarantiran broj sudionika, a koji su se određivali temeljem uspjeha na kontinentalnim prvenstvima, međutim i dalje nisu postojali kvalifikacijski turniri. S godinama je sustav automatskih kontinentalnih kvalifikacija proširivan i mijenjan, kao i broj mjesta koja su dodijeljivana kontinentalnim federacijama, a FIBA je redovito slala posebne pozivnice određenom broju reprezentacija. Takav je sustav bio na snazi sve do prvenstva 2014. godine, nakon kojega je značajno promijenjen.[11][12]

Promjene kvalifikacijskog sustava predstavljene su 2017. godine i prema novom sustavu, kontinentalna prvenstva više nisu igrala nikakvu ulogu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre.[13] Uveden je posebni kvalifikacijski cikuls koji traje ukupno dvije godine (započeo je 2017. u sklopu priprema za prvenstvo 2019. godine) i provodi se kroz šest kvalifikacijskih perioda. Kvalifikacijske zone organizirane su tako da odgovaraju zonama kontinentalnih federacija, uz izuzetak Azije i Oceanije, koje su spojene u jednu kvalifikacijsku zonu. U svakoj zoni, reprezentacije su raspoređene u Diviziju A i Diviziju B, između kojih postoji sustav napredovanja i ispadanja. Sutav se temeljio na kombinaciji ligaškog i grupnog sustava, a reprezentacije su međusobno igrale te su na temelju ostvarenih rezultata ostvarile pravo na nastup na Svjetsko prvenstvu.[13] Kontinentalne su zone i dalje imale broj alociranih mjesta za svaku zonu, a FIBA je objavila da su alocirana mjesta organizirana na sljedeći način:

Format uredi

Kao i sustav sudjelovanja (kvalifikacija), format završnog turnira FIBA Svjetskog prvenstva mijenjao se s godinama, a mijenjao se i broj momčadi koje sudjeluju, od izvornih 10 do aktualne 32 reprezentacije. Prvi turnir sastojao se od eliminacijske faze koja se odigravala u dvije runde, nakon čega je šest reprezentacija igralo međusobno u završnoj fazi turnira u ligaškom sustavu. Od 1954. do 1974. godine, turniri su započinjali preliminarnom grupnom fazom, a najbolje su reprezentacije iz svake grupe prolazile dalje, gdje su ponovo igrale međusobno u ligaškom sustavu, a pobjednik je bila reprezentacija s najboljim omjerom pobjeda i poraza. Godne 1978. po prvi puta su uvedene pojedinačne utakmice za zlatnu, odnosno brončanu medalju, a igrale su ih četiri najbolje plasirane momčadi iz druge faze turnira.

Prva značajna ekspanzija uslijedila je 1986. godine, kada su na turniru po prvi puta igrale 24 reprezentacije, a sustav je neznatno promijenjen uvođenjem druge grupne faze umjesto ligaškog sustava, prije utakmica za medalje. Godine 1990., broj reprezentacija smanjen je na 16, a format turnira od te godine pa do 1994. godine sastojao se od dvije grupne faze i razigravanja za medalje. Godine 2002., u fazi na ispadanje nisu sudjelovale više samo četiri, već osam reprezentacija, odnosno uz polufinale i finale uvedeno je i četvrtfinale. Godine 2006., FIBA je ponovo vratila 24 reprezentacije i promijenila format, tako da je sada bila samo jedna grupna faza, nakon čega su reprezentacije odmah išle u fazu na ispadanje, koja je startala s osminom finala;[14] taj je format zadržan do 2014. godine.[8]

Za turnir 2019. godine, FIBA je odlučila povećati broj reprezentacija na 32 te je ponovo promijenila format turnira.[13] Preliminarna grupna faza je ostala, a po dvije reprezentacije iz svake grupe idu u drugu grupnu fazu, gdje igraju dvije dodatne utakmice s reprezentacijama iz grupe s kojom se križaju; svi rezultati iz prve grupe prenose se u drugu grupnu fazu. Nakon toga, osam najboljih reprezentacija iz druge grupne faze ide u fazu na ispadanje, koja završava utakmicom za zlatnu medalju. Ova je format na snazi i danas.

Naismithov trofej uredi

Glavni članak: Naismithov trofej
 
Naismithov trofej, redizajnirana verzija iz 2017. godine.

Od 1967. godine, pobjednička reprezentacija dobiva Naismithov trofej, pehar koji je nazvan u čast "oca" košarke, Jamesa Naismitha. FIBA je planirala dodjeljivati trofej još od 1950. godine, ali plan je prošao sve do 1965. godine, kada je FIBA, nakon zaprimljene donacije od 1,000$, konačno naručila pehar. Izvorni trofej korišten je od 1967. do 1994. godine, a od 1998. godine dodjeljuje se modernizirana verzija izvornog pehara, čiji se original nalazi u Španjolskoj.[15] Dizajn aktualnog trofeja inspiriran je egipatskim lotusom, visok je 47 centimetara i ima masu od devet kilograma.

Maskote uredi

Kao i na drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima, praksa je da turnir ima barem jednu maskotu koja će služiti kao zaštitni znak samog prvenstva. Međutim, nije poznato kada je točno počela praksa korištenja službenih maskota na FIBA-inim prvenstvima zbog manjka podataka, ali historiju je moguće pratiti od 2006. godine, kako je i prikazano u tablici. Poznate maskote su sljedeće:

Godina Domaćin Maskota Lik/Opis
1950.2002. TBC
2006.   Japan Badtz-Maru Animirani pingvin iz serijala Hello Kitty
2010.   Turska Bascat Antropomofrna mačka
2014.   Španjolska Ole i Hop Stilizirani prikazi košarkaša
2019.   Kina Son of Dreams Antropomorfni kineski zmaj
2023.   Filipini /   Japan /   Indonezija JIP Košarkaški robot
2027.   Katar TBD

Rezultati uredi

Pregled dosadašnjih prvenstava uredi

Godina Domaćin Finale Utakmica za treće mjesto Broj reprezentacija
Prvak Rezultat Drugoplasirani Trećeplasirani Rezultat Četvrtoplasirani
1950.    Argentina  
Argentina
Ligaški sustav  
Sjedinjene Države
 
Čile
Ligaški sustav  
Brazil
10
1954.    Brazil  
Sjedinjene Države
Ligaški sustav  
Brazil
 
Filipini
Ligaški sustav  
Francuska
12
1959.    Čile  
Brazil
Ligaški sustav  
Sjedinjene Države
 
Čile
Ligaški sustav  
Formoza
13
1963.    Brazil  
Brazil
Ligaški sustav  
SFR Jugoslavija
 
Sovjetski Savez
Ligaški sustav  
Sjedinjene Države
13
1967.    Urugvaj  
Sovjetski Savez
Ligaški sustav  
SFR Jugoslavija
 
Brazil
Ligaški sustav  
Sjedinjene Države
13
1970.    SFR Jugoslavija  
SFR Jugoslavija
Ligaški sustav  
Brazil
 
Sovjetski Savez
Ligaški sustav  
Italija
13
1974.    Portoriko  
Sovjetski Savez
Ligaški sustav  
SFR Jugoslavija
 
Sjedinjene Države
Ligaški sustav  
Kuba
14
1978.    Filipini  
SFR Jugoslavija
82:81
(produžeci)
 
Sovjetski Savez
 
Brazil
86:85  
Italija
14
1982.    Kolumbija  
Sovjetski Savez
95:94  
Sjedinjene Države
 
SFR Jugoslavija
119:117  
Španjolska
13
1986.    Španjolska  
Sjedinjene Države
87:85  
Sovjetski Savez
 
SFR Jugoslavija
117:91  
Brazil
24
1990.    Argentina  
SFR Jugoslavija
92:75  
Sovjetski Savez
 
Sjedinjene Države
107:105
(produžeci)
 
Portoriko
16
1994.    Kanada  
Sjedinjene Države
137:91  
Rusija
 
Hrvatska
78:60  
Grčka
16
1998.    Grčka  
SR Jugoslavija
64:62  
Rusija
 
Sjedinjene Države
84:61  
Grčka
16
2002.   Sjedinjene Američke Države  
SR Jugoslavija
84:77
(produžeci)
 
Argentina
 
Njemačka
117:94  
Novi Zeland
16
2006.    Japan  
Španjolska
70:47  
Grčka
 
Sjedinjene Države
96:81  
Argentina
24
2010.    Turska  
Sjedinjene Države
81:64  
Turska
 
Litva
99:88  
Srbija
24
2014.    Španjolska  
Sjedinjene Države
129:92  
Srbija
 
Francuska
95:93  
Litva
24
2019.    Kina  
Španjolska
95:75  
Argentina
 
Francuska
67:59  
Australija
32
2023.    Filipini
   Japan
   Indonezija
 
Njemačka
83:77  
Srbija
 
Kanada
127:118
(produžeci)
 
Sjedinjene Države
32
2027.    Katar : : 32

Uspješnost reprezentacija uredi

Od 1950. godine, kada je održano prvo Svjetsko prvenstvo, ukupno je 65 reprezentacija sudjelovalo na barem jednom završnom turniru; neke od tih reprezentacija više ne postoje. Od njih 65, osam je reprezentacija barem jednom osvajalo titulu prvaka svijeta. Reprezentacija Sjedinjenih Država rekorder je s pet naslova prvaka svijeta, a ujedno i najuspješnija momčad u historiji turnira s čak 12 medalja i još tri četvrta mjesta; to znači da Sjedinjene Države samo četiri puta nisu bile među prve četiri reprezentacije svijeta (1970., 1978., 2002. i 2019.). Otkako je uvedeno razigravanje za zlatnu medalju, Sjedinjene Države samo su jednom izgubile finalnu utakmicu, što je bilo 1982. godine. Sljedeće reprezentacije po uspješnosti, s po tri osvojena naslova svaka, su bivše reprezentacije SFR Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, a slijede ih Brazil, SR Jugoslavija i Španjolska s po dva naslova; uz to, reprezenetacije Brazila, SR Jugoslavije i Sjedinjenih Država jedine su reprezentacije koje su uspješno obranile naslov prvaka svijeta (svaka po jednom). Po jedan naslov svjetskog prvaka imaju i Argentina i Njemačka.

Pregled najuspješnijih reprezentacija uredi

 Rang  Zemlja Zlato Srebro Bronca Ukupno
1   Sjedinjene Američke Države 5 3 4 12
2   Sovjetski Saveza 3 3 2 8
  SFR Jugoslavijaa 3 3 2 8
4   Brazil 2 2 2 6
5   SR Jugoslavijaa 2 0 0 2
  Španjolska 2 0 0 2
7   Argentina 1 2 0 3
8   Njemačka 1 0 1 2
9   Rusija 0 2 0 2
  Srbija 0 2 0 2
11   Grčka 0 1 0 1
  Turska 0 1 0 1
13   Čile 0 0 2 2
  Francuska 0 0 2 2
15   Filipini 0 0 1 1
  Hrvatska 0 0 1 1
  Litva 0 0 1 1
  Kanada 0 0 1 1
Ukupno 19 19 19 57

Bilješke:

a Sovjetski Savez (od 1992.), SFR Jugoslavija (od 1992.) i SR Jugoslavija (od 2006.) više ne postoje. U tablici su, radi bolje preglednosti i nekonzistentnosti u pripisivanju medalja od strane međunarodnih sportskih organizacija, sve medalje navedene prema zemljama koje su ih osvajale, a ne prema nasljednicama i zemljama kojima su te medalje kasnije pripisivane.

Nagrade uredi

Na kraju svakog turnira, FIBA službeno imenuje najkorisnijeg igrača (MVP) na turniru. Uz to, dodjeljuje se i nagrada za najboljeg strijelca (prosjek poena i ukupno postignutih poena), a imenuje se i idealna petorka prvenstva.

Najkorisniji igrač (MVP) uredi

Godina Domaćin Najkorisniji igrač Reprezentacija Ref.
1950.   Argentina Oscar Furlong   Argentina
1954.   Brazil Kirby Minter   Sjedinjene Države
1959.   Čile Amaury Pasos   Brazil
1963.   Brazil Wlamir Marques   Brazil
1967.   Urugvaj Ivo Daneu   SFR Jugoslavija
1970.   SFR Jugoslavija Sergej Belov   Sovjetski Savez
1974.   Portoriko Dragan Kićanović   SFR Jugoslavija
1978.   Filipini Dražen Dalipagić   SFR Jugoslavija
1982.   Kolumbija Doc Rivers   Sjedinjene Države
1986.   Španjolska Dražen Petrović   SFR Jugoslavija
1990.   Argentina Toni Kukoč   SFR Jugoslavija
1994.   Kanada Shaquille O'Neal   Sjedinjene Države
1998.   Grčka Dejan Bodiroga   SR Jugoslavija
2002.   Sjedinjene Američke Države Dirk Nowitzki   Njemačka
2006.   Japan Pau Gasol   Španjolska
2010.   Turska Kevin Durant   Sjedinjene Države
2014.   Španjolska Kyrie Irving   Sjedinjene Države
2019.   Kina Ricky Rubio   Španjolska
2023.   Filipini /   Japan /   Indonezija Dennis Schröder   Njemačka
2027.   Katar TBD

Najbolji strijelac uredi

Godina Domaćin Najbolji strijelac Ref.
Poena po utakmici Ukupno poena
1950.   Argentina   Álvaro Salvadores
13.8
  Rufino Bernedo
86
1954.   Brazil   Oscar Moglia
18.7
  Oscar Moglia
168
1959.   Čile   Chen Tsu-li
20.1
  Jerry Vayda
162
1963.   Brazil   Ricardo Duarte
23.1
  Ricardo Duarte
163
1967.   Urugvaj   Mieczysław Łopatka
19.7
  Bohdan Likszo
180
1970.   SFR Jugoslavija   Sin Dong-pa
32.6
  Sin Dong-pa
261
1974.   Portoriko   Arturo Guerrero
27.0
  Wayne Brabender
207
1978.   Filipini   Kamil Brabenec
26.9
  Dražen Dalipagić
202
1982.   Kolumbija   Rolando Frazer
24.4
  Dragan Kićanović
190
1986.   Španjolska   Nikos Galis
33.7
  Nikos Galis
337
1990.   Argentina   Oscar Schmidt
34.6
  Oscar Schmidt
277
1994.   Kanada   Andrew Gaze
23.9
  Andrew Gaze
191
1998.   Grčka   Alberto Herreros
17.9
  Alberto Herreros
161
2002.   Sjedinjene Američke Države   Dirk Nowitzki
24.0
  Dirk Nowitzki
216
2006.   Japan   Yao Ming
25.3
  Dirk Nowitzki
209
2010.   Turska   Luis Scola
27.1
  Luis Scola
244
2014.   Španjolska   J. J. Barea
22.0
  Pau Gasol
110
2019.   Kina   Ra Geon-a
23.0
  Bogdan Bogdanović
183
2023.   Filipini /   Japan /   Indonezija   Luka Dončić
27.0
  Luka Dončić
216
2027.   Katar TBD

Rekordi i statistike uredi

Kada su u pitanju igrački rekordi, nekolicina je igrača obilježila historiju FIBA Svjetskih prvenstava u tom kontekstu. Ukupno je 18 igrača osvojilo dva zlatna odličja, a među njima se postebno ističu Krešimir Ćosić (SFR Jugoslavija), Sergej Belov (Sovjetski Savez) te Wlamir Marques i Amaury Pasos (Brazil), koji su rekorderi i po broju ukupno osvojenih medalja (njih četiri); po četiri medalje osvojila su još trojica igrača, ali oni imaju samo jedno zlato. Kada su u pitanju nastupi na prvenstvima, čak je 13 igrača – Ubiratan "Bira" Pereira Maciel, Marcel de Souza, Marcelinho Machado, Anderson Varejão, Leandro Barbosa, Alex Garcia i Marcelo Huertas iz Brazila, Phil Smyth iz Australije, Daniel Santiago i Jerome Mincy iz Portorika, Eduardo Mingas iz Angole, Luis Scola iz Argentine te Rudy Fernández iz Španjolske[78][79] – igralo na rekordnih pet turnira.

Legendarni brazilski reprezentativac Oscar Schmidt rekorder je po ukupnom broju postignutih koševa na Svjetskim prvenstvima; u periodu od 1978. do 1990. godine, Schmidt je postigao ukupno 906 poena. S druge strane, Nikos Galis je sa svojih 337 ukupnih poena (1986.) rekorder po ukupnom broju poena na jednom prvenstvu. Željko Obradović jedni je pojedinac koji je osvojio naslov prvaka i kao igrač (1990.) i kao izbornik (1998.).

Vidi i uredi

Reference uredi

  1. „Inside USA Basketball”. basketball.com. USA Basketball. Arhivirano iz originala na datum 7 September 2010. Pristupljeno 7 September 2010. 
  2. „World Cup History” (en). FIBA.basketball. Pristupljeno 2023-08-09. 
  3. „PR N°1 – FIBA Basketball World Cup officially launched in Madrid”. FIBA. 26 January 2012. Arhivirano iz originala na datum 4 March 2016. Pristupljeno 26 January 2012. 
  4. „FIBA World Championship History (pdf)”. FIBA. 1 January 2007. Arhivirano iz originala na datum 27 September 2007. Pristupljeno 7 September 2010. 
  5. Kennedy, John (12 March 2008). „'El Primer Crack' of Argentine Basketball: Oscar Furlong”. Society for Irish Latin American Studies (John Kennedy). Arhivirano iz originala na datum 25 February 2021. Pristupljeno 7 September 2010. 
  6. Hubbard, Jan. „Why Can Pros Complete in International Tournaments”. USA Basketball. Arhivirano iz originala na datum 1 August 2021. Pristupljeno 23 July 2021. 
  7. McCallum, Jack (18 February 1991). „Lords of the Rings”. Sports Illustrated. Arhivirano iz originala na datum 14 February 2012. Pristupljeno 7 September 2010. 
  8. 8,0 8,1 Secretary, FIBA (13 December 2005). „Press Release no. 42: "BAD Badtz-Maru" launched as official mascot for Japan 2006”. Geneva/Tokyo: FIBA. Arhivirano iz originala na datum 30 August 2009. Pristupljeno 7 September 2010. 
  9. Secretary, FIBA (5 May 2009). „ESP – Spain selected to host 2014 World Championship”. Geneva: FIBA. Arhivirano iz originala na datum 27 May 2009. Pristupljeno 7 September 2010. 
  10. "Mainini: calendar, system of competition and 3x3 our biggest priorities" (Press release). FIBA. 20 April 2012. Archived from the original on 3 August 2012. Retrieved 28 July 2012.
  11. „How they got there”. FIBA.com. Arhivirano iz originala na datum 10 September 2010. Pristupljeno 8 September 2010. 
  12. „Wild cards for Turkey 2010”. FIBA.com. Arhivirano iz originala na datum 30 August 2010. Pristupljeno 8 September 2010. 
  13. 13,0 13,1 13,2 "Central Board gives green light to new format and calendar of competition" (Press release). FIBA. 11 November 2012. Archived from the original on 23 September 2015. Retrieved 31 August 2013.
  14. „System of Competition”. FIBA.com. FIBA. Arhivirano iz originala na datum 11 July 2014. Pristupljeno 7 September 2010. 
  15. „Ancient Egypt in basketball”. egyptology.blogspot.com. 17 January 2006. Arhivirano iz originala na datum 24 February 2021. Pristupljeno 8 September 2010. 
  16. 1950 world championship
  17. „1950 Basketball World Cup”. 
  18. 1950 World Championship for Men.
  19. FIBA World Championship – MVP’s and Top Scorers.
  20. 1950 World Championship.
  21. 1954 world championship
  22. „1954 Basketball World Cup”. 
  23. 1954 World Championship for Men.
  24. 1954 World Championship.
  25. 1959 world championship
  26. „1959 Basketball World Cup”. 
  27. 1959 World Championship for Men.
  28. 1959 World Championship.
  29. 1963 world championship
  30. „1963 Basketball World Cup”. 
  31. 1963 World Championship for Men.
  32. 1963 World Championship
  33. 1967 world championship
  34. „1967 Basketball World Cup”. 
  35. 1967 World Championship for Men.
  36. 1970 world championship
  37. „1970 Basketball World Cup”. 
  38. 1970 World Championship for Men.
  39. 1974 world championship
  40. „1974 Basketball World Cup”. 
  41. 1974 World Championship for Men.
  42. 1978 world championship
  43. „1978 Basketball World Cup”. 
  44. 1978 World Championship for Men.
  45. 1982 world championship
  46. „1982 Basketball World Cup”. 
  47. 1982 World Championship for Men.
  48. 1986 world championship
  49. „1986 Basketball World Cup”. 
  50. 1986 World Championship for Men.
  51. World Championship 1986.
  52. 1990 world championship
  53. „1990 Basketball World Cup”. 
  54. 1990 World Championship for Men.
  55. 1994 world championship
  56. „1994 Basketball World Cup”. 
  57. 1994 World Championship for Men.
  58. 1998 world championship
  59. „1998 Basketball World Cup”. 
  60. 1998 World Championship for Men.
  61. 2002 world championship
  62. „2002 Basketball World Cup”. 
  63. 2002 World Championship for Men.
  64. The individual VIVA World Cup records.
  65. 2006 world championship
  66. „2006 Basketball World Cup”. 
  67. 2006 World Championship for Men.
  68. 2010 world championship
  69. „2010 Basketball World Cup”. 
  70. 2010 FIBA World Championship for Men.
  71. 2014 world championship
  72. „2014 Basketball World Cup”. 
  73. 2014 FIBA Basketball World Cup.
  74. „World Championship 2014”. 
  75. 2019 world championship
  76. 2019 World Cup Results
  77. Player Statistics - FIBA Basketball World Cup 2023
  78. „FIBA World Championships Records”. FIBA.com. 1 January 2007. Arhivirano iz originala na datum 4 December 2008. Pristupljeno 7 September 2010. 
  79. „All time top scorers”. Arhivirano iz originala na datum 4 September 2019. Pristupljeno 4 September 2019. 

Vanjske veze uredi