Svätý Jur
Sveti Jur, ranije Jur pri Bratislavi (slov. Svätý Jur, mađ. Szentgyörgy, nem. Sankt Georgen) su grad u Slovačkoj, koji se nalazi u okviru Bratislavskog kraja, gde je pripada okrugu Pezinok.
Svätý Jur Svätý Jur | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Kraj | Bratislavski |
Okrug | Pezinok |
Regija | Malokarpacke |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (31. 12. 2010.) | 5.258 |
Gustina stanovništva | 132 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 48°15′07″N 17°12′56″E / 48.251944°N 17.215556°E |
Nadmorska visina | 165 m |
Površina | 39,87 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 900 21 |
Pozivni broj | +421-02 |
Registarska oznaka | PK |
Veb-strana | www.svatyjur.sk |
Koordinate: 48° 15′ 07" SGŠ, 17° 12′ 56" IGD
Prirodni usloviUredi
Sveti Jur je smešten u zapadnom delu države. Glavni grad države, Bratislava, nalazi se svega 15 km jugozapadno od grada, pa je suštinski Sveti Jur njeno predgrađe.
Reljef: Sveti Jur se razvio u Malokarpackoj oblasti, koja je naziv dobila po Malim Karpatima, planini koja se izdiže neposredno zapadno od grada. Grad je u ravnici, na približno 165 metara nadmorske visine. Istočno od Modre počinje Panonska nizija.
Klima: Klima u Svetom Juru je umereno kontinentalna.
Vode: Blizu Svetog Jura nalazi se Šurska močvara, koja je pod zaštitom države.
IstorijaUredi
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje se prvi put spominje 1209., kao mesto u okviru Kraljevine Ugarske. Sveti Jur je dobio gradska prava 1647. godine, kada postaje značajan zanatsko središte naseljeno Nemcima.
Krajem 1918. Sveti Jur je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. Za vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije. Poslednjih godina grad je sve značajniji kao predgrađe Bratislave.
StanovništvoUredi
Sveti Jur danas ima preko 5.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika relativno brzo raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. sastav je sledeći:
- Slovaci - 97,5%,
- ostali - 2,5%.
Verski sastav: Po popisu iz 2001. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 72,5%,
- ateisti - 15,9%,
- ostali.
Poznate osobeUredi
IzvorUredi
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 245 – 246.