Sveta liga (1538)

Sveta liga (latinski: Liga Sancta) 1538.-1540. formirana je kao savez između Papinske Države, Mletačke Republike i Karla V vladara Habsburške Monarhije. [1]

Sveta liga
Liga Sancta
Slika Bitke kod Preveze iz Istanbula
Slika Bitke kod Preveze iz Istanbula

Liga je osnovana početkom 1538. s namjerom da slomi osmansku kontrolu po Mediteranu i Levantu. Osmansko Carstvo izraslo je još od 14. vijeka u respektabilnu pomorsku silu.[1]

HistorijaUredi

Već su tokom 1530-ih i Mletačka Republika i car Svetog Rimskog Carstva Karlo V imali sukobe sa Osmanlijama po Mediteranu. U borbama sa njima car Karlo V je sjajnom pobjedom nad Hajrudinom Barbarosom stekao ponovnu kontrolu nad Tunisom. S druge strane Mletačka Republika se (neuspješno) borila da održi sigurnim svoje ustaljene trgovačke rute i baze od osmanskih napada. [1]

Jedan od razloga njihova neuspjeha bila je i Francuska, koja je u to vrijeme sklopila niz tajnih financijskih i vojnih sporazuma sa Osmanlijama.[1]

Namjera Karla V bila je pokretanje pravog Križarskog rata i ponovno zauzimanje Konstatinopolisa, ali kako su Karlo V i Mletačka Republika bili rivali u latentnom sukobu nisu imali međusobnog povjerenja. Zbog tog se u februaru 1538. morao umješati papa Pavao III. i ponuditi svoju flotu, pa je nakon tog Liga konačno stvorena[2] Saveznici su po dogovoru trebali okupiti flotu od 200 galija i 100 pomoćnih brodova, i vojsku od oko 50.000 pješadinaca i 4.500 konjarnika.[2] Ali je nakraju u akciju po Levantu krenulo samo 130 galija i vojska od oko 15.000 pješadinaca, uglavnom Španjolaca. Admiral te flote bio je genoveški kondotjer Andrea Doria, ali kako su Vicenzo Capello i Marco Grimaldi, venecijanski i papinski kapetani imali gotovo dvostruko više brodova od Dorije - nisu ga puno slušali.[2]

Kršćanska flota se prvi put okupila u vodama Krfa u proljeće 1538. ali je trajni antagonizam između Venecijanaca i Karlovih Španjolaca i nadalje tinjao.[1]

Nakon poraza u Bitci kod Preveze 1538. - Venecijanci su duboko posumljali u volju i revnost Karlovih vojnika da im pomognu, s druge strane osmanska flota nastavljala je svoju uspješnu ofenzivu i potiskivala kršćansku flotu. [1]

Mletačka Republika koja je ionako sumnjičavo gledala na Karla V istupila je iz Lige, i skopila separatni mir sa sultanom, pa je Karlo V nastavio borbu sam. Karlov pokušaj da ponovno zauzme Tunis 1541., osujetila je oluja koja mu je oštetila brodove prije no što došli do cilja. Tako je osmanska mornarica nastavila dominaciju nad Mediteranom[1] sve do Bitke kod Lepanta.

Povezane straneUredi

Treći mletačko-osmanski rat

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi