Svemirska opservatorija Herschel

Heršel opservatorija je svemirska opservatorija pod vlasništvom Evropske svemirske agencije. Opservatorija je bila aktivna od 2009. do 2013. godine i snimala je u području infracrvene svetlosti. Raspolaže ogledalom prečnika 3.5 metara i instrumentima osetljivim na talasne dužine od 55–672 µm. Partner u Heršel misiji bila je NASA čiji su naučnici radili na obradi podataka.

Prikaz teleskopa Herschel

Opservatorija je u orbitu lansirana u maju 2009. godine i nalazi se u drugoj Lagranžovoj tački (L2) sistema Zemlja–Sunce. Dobila je ime po Vilijamu Heršelu, koji je otkrio Uran i prvi detektovao infracrveno zračenje.

Posmatranja uredi

Heršel je posmatrao Sunčev sistem, kao i Mlečni put i objekte izvan njega. Njegove glavne grane istraživanja bile su

  • Formiranje galaksija u mladom univerzumu i njihova evolucija
  • Formiranje zvezda
  • Hemijski sastav atmosfera planeta, kometa i satelita Sunčevog sistema
  • Molekularni sastav raznih objekata

U toku svoje misije Heršel je imao preko 35 000 posmatranja.

Instrumenti uredi

Reflektovana svetlost u ogledalu se fokusirala na tri instrumenta, čiji su detektori bili čuvani na temperaturama nižim od 2 K (−271 °C). Kao rashlađivač korišćen je tečni helijum koga je bilo preko 2000 litara. Rashlađivača je bilo dovoljno da opservatorija radi 3,5 godina, odnosno do kraja 2012, godine, iako je ona nastavila sa radom do 29. aprila 2013. godine. Zvanično sa radom prestala je 17. juna 2013.

Heršel je raspolagao sa tri detektora

  • PACS (Photodetecting Array Camera and Spectrometer)
  • SPIRE (Spectral and Photometric Imaging Receiver)
  • HIFI (Heterodyne Instrument for the Far Infrared)

Eksterni linkovi uredi