Suvereni vojnički red Malte
Vitezovi Hospitalci (takođe poznati kao Suvereni Red svetog Jovana Jerusalimskog od Rodosa i od Malte, Malteški vitezovi, Vitezovi sa Rodosa, i Malteški vitezovi; francuski: Ordre des Hospitaliers ) je vjerska bratovština koja je počela djelovati kao bolnica osnovana u Jerusalimu 1080. da bi se starala o siromašnim i bolesnim hodočasnicima u Svetoj Zemlji. Nakon osvajanja Jerusalima 1099. u Prvom krstaškom ratu postala je verski i viteški red kako bi se starala i branila Svetu zemlju. Red je osnovao talijanski benediktinac Gerardo Sasso, službeno je priznat 15. februara 1113. u papinoj buli. [1]Posle gubitka hrišćanske teritorije u Svetoj zemlji, Red je delovao sa Rodosa gde je imao suverenost, a kasnije sa Malte gde je bio vazalna država pod španskom vice-kraljevinom Sicilijom.
Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta Suvereni vojnički hospitalski red Svetog Ivana Jeruzalemskog od Rodosa i Malte |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Državno geslo: "Tuitio Fidei et Obsequium Pauperum" (latinski) "Obrana vjere i pomoć siromašnima" |
||||||
Himna: "Ave Crux Alba" (latinski) "Zdravo, Bijeli križu" |
||||||
Glavni grad | Magistralna palača, Rim | |||||
Službenik jezik/ci | talijanski | |||||
Government | ||||||
- | Princ & Veliki meštar | Fra' Giacomo Dalla Torre del Tempio di Sanguinetto | ||||
Valuta | Škuda |
Danas je Red međunarodnopravni subjekt koji osim eksteritorijalnih zgrada u Rimu (koje su izvan jurisdikcije Republike Italije) ne posjeduje vlastiti teritorij.
U praksi se često koriste kraći službeni nazivi kao spomenuti „Suvereni malteški vojnički red“, ili još kraće „Malteški red“ (tal. Ordine di Malta).
Malteški red danas se prije svega bavi medicinskom i socijalnom pomoći, te humanitarnim intervencijama. Do danas je Red razvio bolničku i humanitarnu aktivnost u više od 120 zemlja.
Naziv uredi
Postoji više naziva koji su označavali ovaj viteški red.
- Jovanovci ili Ivanovci je naziv koji su dobili zbog crkve svetog Jovana uz koju su podigli bolnicu.
- Hospitalci je naziv koji su dobili zbog toga što su osnovali bolnicu u Jerusalim u u kojoj su lečili ranjene i bolesne.
- Malteški vitezovi je naziv koji su dobili kada su se preselili na Maltu.
Geografija uredi
Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade u Rimu (koje su izvan jurisdikcije Republike Italije). Jedna, Palazzo di Malta u Via dei Condotti 68, blizu poznatog Španjolskog trgak (Piazza di Spagna) u Rimu, u kojoj se nalazi veliki meštar (lat. magister, „učitelj“) Reda s upravom, i druga, Villa Malta sull'Aventino, podalje u Rimu, u kojoj se nalazi sjedište Rimskog priorata.
Grb uredi
- Nosili su crnu odoru na kojoj je bio beli krst, koji podseća na gvozdeni krst, što je bio i njihov grb, po kome su bili prepoznatljivi sve vreme srednjeg veka.
Historija uredi
Posle pada Jerusalima, 1187. godine, prelaze na Cipar, a potom na Rodos. Kada su Turci osvojili Rodos 1522., car Svetog Rimskog carstva Karlo V ih seli na Maltu 1530. godine. Nakon Velike opsade 1565. godine, na ostrvu je podignut novi grad nazvan po velikom majstoru viteškog reda Žanu de la Valeti; otud La Valeta ili jednostavno Valeta. Napoleon I je na svom pohodu ka Egiptu osvojio Maltu 1798, nakon čega su vitezovi prešli u Rim.
Veliki majstori Malteškog reda uredi
- Blaženi Gerard (1099-1120)
- Raymond du Puy de Provence (1120-1160)
- Auger de Balben (1160-1163)
- Arnaud de Comps (1162-1163)
- Gilbert d'Aissailly (1163-1170)
- Gastone de Murols (c. 1170-1172)
- Gilbert of Syria (1172-1177)
- Roger de Moulins (1177-1187)
- Hermangard d'Asp (1187-1190)
- Garnier de Naplous (1190-1192)
- Geoffroy de Donjon (1193-1202)
- Alfonse of Portugal (1203-1206)
- Geoffrey le Rat (1206-1207)
- Guerin de Montaigu (1207-1228)
- Bertrand de Thessy (1228-1231)
- Guerin de Montaigu (1231-1236)
- Bertrand de Comps (1236-1240)
- Pierre de Vielle-Bride (1240-1242)
- Guillaume de Chateauneuf (1242-1258)
- Hugues de Revel (1258-1277)
- Nicolas Lorgne (1277-1284)
- Jean de Villiers (1284-1294)
- Odon de Pins (1294-1296)
- Guillaume de Villaret (1296-1305)
- Foulques de Villaret (1305-1319)
- Helion de Villeneuve (1319-1346)
- Dieudonné de Gozon (1346-1353)
- Pierre de Corneillan (1353-1355)
- Roger de Pins (1355-1365)
- Raymond Berenger (1365-1374)
- Robert de Juliac (1374-1376)
- Jean Fernandez de Heredia (1376-1396)
- Rikardo Karaćolo (1383-1395) suparnički veliki majstor
- Philibert de Naillac (1396-1421)
- Antonio Fluvian de Riviere (1421-1437)
- Jean de Lastic (1437-1454)
- Jacques de Milly (1454-1461)
- Pjero Raimondo Cakosta (1461-1467)
- Đovani Batista Orsini (1467-1476)
- Pierre d'Aubusson (1476-1503)
- Emery d'Amboise (1503-1512)
- Guy de Blanchefort (1512-1513)
- Fabricio del Kareto (1513-1521)
- Philippe Villiers de L'Isle-Adam (1521-1534)
- Pjero de Ponte (1534-1535)
- Didier de Saint-Jaille (1535-1536)
- Jean de Homedes (1536-1553)
- Claude de la Sengle (1553-1557)
- Jean de la Vallette (1557-1568)
- Pierre de Monte (1568-1572)
- Jean de la Cassiere (1572-1581)
- Hugues Loubenx de Verdalle (1581-1595)
- Martin Garzez (1595-1601)
- Alof de Wignacourt (1601-1622)
- Luis Mendez de Vasconcellos (1622-1623)
- Antoine de Paule (1623-1636)
- Juan de Lascaris-Castellar (1636-1657)
- Antoine de Redin (1657-1660)
- Annet de Clermont-Gessant (1660)
- Raphael Cotoner (1660-1663)
- Nicolas Cotoner (1663-1680)
- Gregorio Karafa (1680-1690)
- Adrien de Wignacourt (1690-1697)
- Ramon Perellos y Roccaful (1697-1720)
- Marc'Antonio Zondadari (1720-1722)
- Antonio Manoel de Vilhena (1722-1736)
- Raymond Despuig (1736-1741)
- Manuel Pinto de Fonseca (1741-1773)
- Francisco Ximenes de Texada (1773-1775)
- Emmanuel de Rohan-Polduc (1775-1797)
- Ferdinand fon Hompeš cu Bolhajm (1797-1799)
- Pavle I od Rusije (1798-1801) de facto
- Đovani Batista Tomazi (1803-1805)
- Innico Maria Guevara-Suardo (1805-1814) poručnik
- Andrej di Đovani (1814-1821) poručnik
- Antoan Buska (1821-1834) poručnik
- Karlo Kandida (1834-1845) poručnik
- Filipe di Koloredo-Mels (1845-1864) poručnik
- Alesandro Bordžia (1865-1871) poručnik
- Đovani Batista Česki a Santa Kroče (1871-1879) poručnik
- Đovani Batista Česki a Santa Kroče (1879-1905)
- Kaleaco fon Tun und Hoenštajn (1905-1931)
- Ludoviko Kigi Albani dela Rovere (1931-1951)
- Angelo de Mojana di Cologna (1962-1988)
- Endru Bertie (1988-2008)
- Matthew Festing (2008-2017)
- Giacomo Dalla Torre del Tempio di Sanguinetto (2017-danas)
Djelovanje Malteškog reda danas uredi
Pravosuđe uredi
Malteškog reda ima mnoge atribute državnosti, stalni je promatrač pri Ujedinjenim narodima i mnogim drugim međunarodnim institucijama, također uspostavlja diplomatske odnose sa brojnim državama. Za njihove članove primjenjuje se Kanonsko pravo, koje međutim mnoge države ne priznaju i traže da se njihovi članovi ponašaju u skladu sa njihovim pravom.
Promet uredi
Malteškog reda izdaje vlastite poštanske marke, za službeni poštanski promet. Isto tako izdaje svoje registracijske pločice za automobile, iako nema nikakve prometne infrastrukture.
Izvori uredi
- ↑ „Knights of Malta - unofficial website” (engleski). Arhivirano iz originala na datum 2012-02-14. Pristupljeno 24. 04. 2012.
Vanjske veze uredi
- Zvanični sajt Suverenog viteškog reda Malte (engleski)
- Malteški red, suverenost i međunarodno pravo (engleski)
- Uprava svetog Benedikta Arhivirano 2005-10-25 na Wayback Machine-u (engleski)
- Uprava svetog Augustina (engleski)
- Malteški vitezovi Arhivirano 2007-05-27 na Wayback Machine-u - Članak iz KM Magazine na engleskom