Sumerski popis kraljeva

(Preusmjereno sa stranice Sumerski spisak kraljeva)
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Sumerski popis kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

Opis uredi

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. pne.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. pne.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma pne.. Poteškoće u stvaranju striktne kronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma pne.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2][3] je datirana u 2170. pne. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka pne. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

Popis uredi

Rano brončano doba I uredi

Uručki period uredi

"Pred-dinastijski" uredi

Rano Brončano doba II uredi

Rani dinastijski periodi I i II uredi

Prva dinastija Kiša uredi
Prva dinastija Uruka uredi

Rano Brončano doba III uredi

Rani dinastijski IIIa period uredi

Prva dinastija Ura uredi
Avanska dinastija uredi
Druga dinastija Kiša uredi

Rani dinastijski IIIb period uredi

(cca. 2500 – cca. 2271. pne.)

Prva nastiness Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. pne.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija Hamazija uredi
Druga dinastija Uruka uredi
Druga dinastija Ura uredi
Dinastija Adaba uredi
Dinastija Marija uredi
Treća dinastija Kiša uredi
Dinastija Akshaka uredi
Četvrta dinastija Kiša uredi
Treća dinastija Uruka uredi

Akadsko Carstvo uredi

 
Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija Akkada uredi
Četvrta dinastija Uruka uredi
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IV uredi

Gutejski period uredi

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. pne. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavina uredi
Peta dinastija Uruka uredi

Urski III period uredi

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. pne. (kratka))
Treća dinastija Ur uredi
 
Veliki zigurat u Uru

Reference i eskterni linkovi uredi

Bilješke uredi

  1. [1] Arhivirano 2010-11-07 na Wayback Machine-u Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. [2] Arhivirano 2015-05-13 na Wayback Machine-u WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.