Otvori glavni meni
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Sumerski popis kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

Sadržaj/Садржај

OpisUredi / Уреди

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. pne.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. pne.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma pne.. Poteškoće u stvaranju striktne kronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma pne.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2][3] je datirana u 2170. pne. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka pne. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

PopisUredi / Уреди

Rano brončano doba IUredi / Уреди

Uručki periodUredi / Уреди

"Pred-dinastijski" ili mitološki vladariUredi / Уреди

Rano Brončano doba IIUredi / Уреди

Rani dinastijski periodi I i IIUredi / Уреди

Prva dinastija KišaUredi / Уреди
Prva dinastija UrukaUredi / Уреди

Rano Brončano doba IIIUredi / Уреди

Rani dinastijski IIIa periodUredi / Уреди

Prva dinastija UraUredi / Уреди
Avanska dinastijaUredi / Уреди
Druga dinastija KišaUredi / Уреди

Rani dinastijski IIIb periodUredi / Уреди

(cca. 2500 – cca. 2271. pne.)

Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. pne.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija HamazijaUredi / Уреди
Druga dinastija UrukaUredi / Уреди
Druga dinastija UraUredi / Уреди
Dinastija AdabaUredi / Уреди
Dinastija MarijaUredi / Уреди
Treća dinastija KišaUredi / Уреди
Dinastija AkshakaUredi / Уреди
Četvrta dinastija KišaUredi / Уреди
Treća dinastija UrukaUredi / Уреди

Akadsko CarstvoUredi / Уреди

 
Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija AkkadaUredi / Уреди
Četvrta dinastija UrukaUredi / Уреди
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IVUredi / Уреди

Gutejski periodUredi / Уреди

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. pne. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavinaUredi / Уреди
Peta dinastija UrukaUredi / Уреди

Urski III periodUredi / Уреди

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. pne. (kratka))
Treća dinastija UrUredi / Уреди

Reference i eskterni linkoviUredi / Уреди

BilješkeUredi / Уреди

  1. [1] Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. [2] WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.