Stockholmski arhipelag

Stockholmski arhipelag (švedski Stockholms skärgård) je najveći švedski arhipelag, koji leži u Baltičkom moru oko grada Stockholma.

Stockholmski arhipelag
Stockholms skärgård
Pogled iz aviona na Stockholmski arhipelag
Pogled iz aviona na Stockholmski arhipelag
Pogled iz aviona na Stockholmski arhipelag
Država  Švedska

Geografija uredi

Stockholmski arhipelag se počeo formirati prije otprilike 800 milijuna godina, kad se počelo uzdizati dno Baltika.[1] Danas se sastoji od više od 30.000 otoka, otočića i hridi. Pokriva površinu od 3500 km², od čega manje od polovice otpada na kopno, a ostalo je more.[1] Unutar arhipalaga ima 6200 većih otoka (površine od preko 2000 km²) i 24.500 manjih otoka i hridi.[1] Procjenjuje se da je ukupna dužina obale oko 10.000 km, što je predstavlja oko 1/4 ukupne švedske obale.[1]

Arhipelag se proteže dobrih 150 km u dužinu (u smjeru sjever-jug) od otoka Arholma na sjeveru do otočića Landsort na jugu, i 80 km u širinu, od Stockholma na zapadu do malog arhipelaga Svenska Högarna, na istoku.[1] Stockholmski arhipelag se može podijeliti na tri dijela: sjevernu grupu otoka sa epicentrom oko grada Vaxholma, srednju grupu sa centrom u Stockholmu i južnu grupu sa centrom Stavsnäsu.

Procjenjuje se da na otocima arhipelaga živi oko 10.000 stalnih stanovnika, i to uglavnom na većim otocima pored obale, koji su kao što su Vaxön, Ingarö, Värmdö, Blidö, Ljusterö i Väddö, koji su mostovima ili trajektima povezani sa kopnom.[1]

 
Karta Stockholmskog arhipelaga sa imenima najvećih otoka

Krajolik arhipelaga se jako razlikuje, dok su unutrašnji otoci prekriveni bujnom vegetacijom, od šuma do pašnjaka, vanjski su kameniti i ogoljeli od vjetra i mora.[1]

Danas se Stockholmski arhipelag pretvorio u ladanjsku zonu, u koju odlaze građani Stockholma za ljetnih mjeseci. Procjenjuje se da na arhipelagu ima oko 50 000 vikendica i 100 000 privatnih brodova.[1]

Fondacija arhipelaga uredi

Fondacija Stockholmskog arhipelaga (švedski Skärgårdsstiftelsen) osnovana je 1959. u vrijeme kad se broj stalnih stanovnika arhipelaga, značajno smanjio, kad su mnoge farme napuštene a sela opustjela.[1] U to doba otpočeo je i proces privatizacije dijelova arhipelaga, i val gradnje vikendica.[1] Njen cilj bio je da on ostane dostupan svim Šveđanima, i da sačuva poljoprivredno zemljište i bioraznolikost, ali i da razvije turizam i rekreaciju po arhipelagu.[1] Fondacija upravlja sa 12.000 hektara, a to je 12 % terena arhipelaga, koji je podijeljen na 40 područja.[1] Fondacija je danas jedan od glavnih poslodavaca u arhipelagu, ona iznajmljuje farme, ugostiteljske objekte i marine.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Facts: About the Stockholm Archipelago (engleski). New desk. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 10. 5. 2015. 

Vanjske veze uredi