Stjepan Srkulj je bio poznati hrvatski srednjoškolski profesor i pisac povijesnih udžbenika.

Bio je zagrebački gradonačelnik od 1917. do 1920., od 1928. do 1932.

1937. je godine napisao svoje najpoznatije djelo, Hrvatska povijest u dvadeset i pet karata. To je djelo o hrvatskoj prošlosti u povijesti i atlasu, u kojem je u kojem je prikazujući povijest, sjedišta i kretanja i drugih naroda koji su se kretali kud i Hrvati ili su obitavali na ovim prostorima prije Hrvata, ili se, nakon formiranja hrvatske države u ranom srednjem vijeku, nalaze u njihovu susjedstvu.

Pratio je sve uspone i padove Hrvata i hrvatske države, od vremena kad je u X. stoljecu bila ujedinjena i na vrhuncu svoje moći, pa do XV. i XVI. stoljeća, kad je osmanlijskim osvajanjem Hrvatska svedena na "ostatke ostataka nekoc slavnoga kraljevstva Hrvatskog" (reliquiae reliquiarum olim magni et inclyti regni Croatiae), a potom i razdoblje "obnovljene Hrvatske" (Croatiae redivivae), od XVII. stoljeća pa sve do svoga vremena.

Iako su pojedini hrvatski povjesničari kao Lučić i Vitezović još od XVII. stoljeca radili povijesne i političko-zemljopisne karte te iako je postojao prvi (Klaićev) nacionalni atlas hrvatske povijesti vec g. 1888., a i ine, sve do pojave Srkuljeve atlasa g. 1937. Hrvatska nije imala jedan cjeloviti prijegled hrvatske prošlosti u povijesti i zemljovidima - atlasu.

Djela uredi

  • Die entstehung der ältesten russischen sogenannten Nestorchronik: mit besonderer rücksicht auf Svjatoslav's zug nach der Balkanhalbinsel; literar-historische studie, književno-povijesna studija, 1896. [1]
  • Uputa zemljovidu za historički razvitak Hrvatske, 1906.[2]
  • Pregled opće i hrvatske povijesti, 1909.[3]
  • Izvori za povijest, Nakl. Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske vlade, 1910. [4](2. izd. 1913.)
  • Izvori za hrvatsku povijest, 1911. (piščeva naklada)[5]
  • Documenta historiam croaticam spectantia: Po školkom izdanju, 1912. (suautori Koloman Rac, Dragutin Kišpatič) [6]
  • Povijest novoga vijeka, nakl.Hrv.-Slav. Zem.Vlade, 1919.[7]
  • Povijest staroga vijeka za V. razred srednjih učilišta, Naklada Kr. hrv.-slav. zemaljske vlade, 1919.[8]
  • Povijest Hrvata, Srba i Slovenaca, 1921. [9]
  • Povijest srednjega vijeka, 1924.[10]
  • Povijest srednjega vijeka za više razrede srednjih učilišta (3. izd.), 1924. [11]
  • Kulturno-historijska izložba grada Zagreba: (preštampano iz "Hrvata"), 1925. [12]
  • Kratka povijest Hrvata, 1926. [13]
  • Povijest srednjega vijeka za niže razrede srednjih škola, 1926. ( 2. izd.) [14]
  • Povijest Srba, Hrvata i Slovenaca, 1927.[15]
  • Zemljopis kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za osnovne škole, 1927.[16]
  • Zagreb u prošlosti i sadašnjosti: 1093-1928, 1928. [17]
  • Zemljopis za prvi razred srednjih škola, 1930. [18]
  • Zagreb einst und jetzt. 1093-1930. (2. izd.) , 1930. [19]
  • Zagreb past and present, 1095-1930, Royal Free Town of Zagreb, 1930.[20]
  • Zagreb, der Vergangenheit und Gegenwart: 1093-1936, 1936.[21]
  • Hrvatska povijest u devetnaest karata, Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1937.[22]
  • Biserje grčkih priča, 1940.[23]
  • Poviest novoga vieka za VII. razred srednjih škola, 1943. [24]
  • Hrvatska poviest za VIII.: razred srednjih škola, Izd. Nakl. odjela Hrvatske drž. tiskarne, 1944.[25]

Izvori uredi

    Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Hrvatskog informativnog centra. Vidi Dopusnicu Hrvatskog informativnog centra.