Stjepan Dabiša
Stjepan Dabiša Kotromanić (oko 1339 - Kraljeva Sutjeska 8. septembar 1395 ) je bio bosanski kralj koji je vladao Bosnom u periodu od 1391. do 1395. godine.
| Stjepan Dabiša | |
|---|---|
 | |
| Kralj Bosne | |
| Vladavina | 10. mart 1391 - 8. septembar 1395 |
| Prethodnik | Tvrtko I |
| Nasljednik | Jelena Gruba |
| Krunidba | 11. mart 1391. |
| Supružnik | Jelena Gruba |
| Djeca | Stana Kotromanić sin |
| Dinastija | Kotromanići |
| Majka | nepoznato |
| Rođenje | nakon 1339. nepoznato |
| Smrt | 8. septembar 1395 Kraljeva Sutjeska |
| Mjesto sahrane | Bobovac |
Porijeklo Uredi
Dabišino proijeklo nije sasvim razjašnjeno. Bio je vanbračno dijete, unuk bana Stjepana I i Jelisavete Nemanjić od Srbije, ali izvori se razilaze po pitanju kojeg od dva Stjepanova sina je Dabiša bio sin.
Jedna grupa izvora navodi da je otac Stjepana Dabiše bio Ninoslav Kotromanić (ponegdje nazvan Miroslavom), mlađi brat Vladsilava Kotromanića.[1]
Druga grupa izvora tvrdi da je da je bio mlađi vanbračni sin Vladislava Kotromanića i polubrat Tvrtka I, ako ne i zakoniti sin Vladislava i Jelene Šubić. Kako je Tvrtko I rođen 23. augusta 1338. ili najkasnije 1339. godine, a Dabiša je po toj teoriji njegov mlađi (polu)brat, slijedi da je Dabiša rođen nakon 1339. godine.[2]
No svakako sljedeće osobe su bile Dabišina (polu)braća i (polu)sestre : (ove navedene osobe su rođene ili su možda rođene u braku Jelene Šubić i Vladislava Kotromanića)
Prema Mavru Orbiniju, Dabiša je podržavao Stjepana Vuka u njegovoj pobuni protiv Tvrtka I 1366. godine.[3]
Vladavina Uredi
Kada se govori o Bosni s kraja XIV i početka XV. vijeka, treba imati u vidu njen posebni odnos prema ugarskim vladarima. Poslije smrti Tvrtka I za kralja je izabran Stjepan Dabiša, vjerovatno zato što je bio star i nemoćan, što je plemstvu davalo veću kontrolu nad državom, ali možda i zato što je bio najstariji Kotromanić. O njegovoj starosti svjedoči i činjenica da je spominjan u diplomatskim zapisima još 1358. godine.[2][3]
Nakon izbora, odnosi između Bosne i Ugarske ušli su u fazu oštrih sukoba u toku kojih je Sigismund težio da Bosnu podvrgne što čvršćoj vlasti. Poznato je da je Sigismund priznao Tvrtka I za kralja, neposredno pred njegovu smrt
U prvim godinama svoje vladavine Dabiša je uspio da sačuva neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće 1392. godine odbio je jednu tursku provalu u Bosnu. Razdor između Dabiše i bosanskih velikaša s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj Sigismund da ih slomije. Još 1393. god Hrvoje Vukčić je izrazio vjernost ugarskom kralju. Pošto je razorio uporište hrvatskih velikaša Dobor 1394. godine, a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. Bosanski kralj se odrekao vlasti nad Hrvatskom i Dalmacijom, primio vazalne odnose, postao dostojanstvenik ugarskog kralja i dobio titulu župana Šoćmođske županije. Zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Sigismund, muž kraljice Marije, unuke Stjepana II Kotromanića.[4] Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I i njen uticaj na Balkanu.
Dabiša je umro 8. septembra 1395. godine u Kraljevoj Sutjesci i sahranjen je u Bobovcu.[2] Budući da je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem nasljednom pravu je Žigmund bio izabran za Dabišinog prijestolonasljednika, vlastela je odlučila da bosansko prijestolje neće pripasti Žigmundu. Nastupio je interregnum tokom kojeg je vladala Dabišina udovica, Jelena Gruba.
Porodica Uredi
Jedino preživjelo dijete koje je doživjelo punoljtnost rođeno iz braka Stjepana Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka Stana (Anastasija). Stanina kćer, čije se ime navodi kao Vladava [2] i Vladika [1], udala se za Juraja Radivojevića još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. Dabišina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Dabišinog života i vladavine.[2] Pored Stane Dabiša i Jelena su imali još jedno djete :
- sina nepoznatog imena, koji je umro vrlo mlad, pa možda čak prije 1390. godine
Međutim neki smatraju da je Dabiša imao još jednu kćer po imenu :
- Stojsava, najvjerovatnije mješajući je s Stanom.
Također pogledajte Uredi
Reference Uredi
- ↑ 1,0 1,1 Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
- ↑ 3,0 3,1 Van Antwerp Fine, John: The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest, University of Michigan Press, 1994, ISBN 0-472-08260-4
- ↑ „Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399)”. ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50.. Pristupljeno 9. 2. 2022.
Porodično stablo Uredi
| Radivoj Kulinić | Stjepko II Šubić | Stefan Dragutin | Katalina Arpad | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Prijezda I Kotromanić | Pavao I Šubić | Ursula Nemanjić | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stjepan I Kotromanić | Juraj II Šubić | Lelka | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Vladislav Kotromanić | Jelena Šubić | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stjepan Vuk | Tvrtko I Kotromanić | Stjepan Dabiša | Jelena Gruba | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stojsava Kotromanić | sin nepoznatog imena | Anastasija Kotromanić (Stana) | Vladava (Vladika) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||