Stećak Vignja Miloševića
Stećak Vignja Miloševića (Ploča Vignja Miloševića ili Natpis Vignja Miloševića) je srednjevjekovni nadgrobni spomenik u nekropoli Lipovci u blizini mjesta Kočerina kod Širokog Brijega, Bosna i Hercegovina. Lokalitet Lipovci smješten je u neposrednoj blizini lovačke kuće, uz seoski put koji vodi prema naselju Potkraj. U Arheološkom leksikonuL Bosne i Hercegovine zabilježen je pod rednim brojem 24.249., kao srednjovjekovna nekropola sa četiri stećka i četiri groba oivičena slaganim kamenom.[1] U predjelu sela Kočerin, nedaleko od današnjeg Širokog Brijega i Mostarskog blata, oveći kompleks zamljišta nosi naziv Kraljica.
Opis
urediNadgrobni spomenik se sastoji iz dva dijela:
- stećak u obliku ploče koji se i danas nalazi na grobu u nekropoli Lipovci.
- ploča s natpisom, u zidu Župnog stana na Kočerinu, prenesena u župni ured. Nekropola Lipovci uređena je 2004. godine, kada je postavljena i replika ploče s natpisom u prirodnoj veličini, na mjesto gdje je ploča pronađena, a spomenička cjelina narušena postavljanjem križa.
Stećak
urediUkrasi na stećku majstorski su izvedeni i ornamentirani: oko čitave gornje plohe stećka rub je ukrašen vinovom lozom, a unutar tog ornamenta po sredini je veliki križ. I strane križa su ornamentirane vinovom lozom, a u prostoru među stranicama križa nalaze se polumjesec i rozeta.[2]
Uz stećak Vignja Miloševića nalaze se još tri stećka za koje se pretpostavlja da bi mogli biti stećci Vignjeve obitelji. Arheološko istraživanje Vignjeva groba izvršeno je 1983. godine.[3] Na dubini od 220 cm naišlo se na dio poklopca kamenog sarkofaga u kojem su pronađene kosti dviju osoba. Antropološke su analize pokazale da su se u grobu nalazili osteološki ostatci muške i ženske individue. Pokopani je muškarac umro u 60-im godinama života (autohtoni dinarski tip – hiperbrahikranijalni tip prema obliku lubanje). Grob je ranije opljačkan, što pokazuje oštećena bočna strana grobnice, kao i ispreturane kosti.[4]
Ploča
urediNatpis je uklesan na velikoj kamenoj ploči koja je stajala uspravno i donjim dijelom bila ukopana uz rub kamenog nadgrobnog spomenika (stećka) – druge ploče golemih razmjera. Ovakav je, dakle, kompozitni spomenik već samim izgledom odskakao od drugih nadgrobnih spomenika toga vremena.
Donesena je sa Kočerinskoga polja prije više od 130 godina i uzidana u župni dvor u Kočerinu, a 1927. godine, kad je izgrađen novi Župni dvor ploča je prenesena tamo. Prilikom održavanja naučnog skupa "Viganj i njegovo doba", koji je upriličen 2004. god. u okviru obilježavanja 600. godišnjice Kočerinske ploče i prvog pisanog spomena imena Kočerin, natpis je izvađen iz zida i pohranjen u priručnu zbirku starina župe Kočerin.
Ploča je služila kao uzglavlje stećka Vignja Miloševića, koji je umro u proljeće 1404., pa se smatra da je te godine klesan i natpis. Visina ploče je 137 centimetara, a širina nejednaka: 50 centimetara, 49 centimetra i 53 centimetra.
Natpis spada u dulje natpise (zajedno s Natpisom vojvode Masna iz Donje Drežnice): ima ukupno 80 riječi, što je dosta više u odnosu na druge natpise na stećcima, ispisanih u 25 redova, i u svakom redu je 9 - 15 slova. Sva su slova lijepo izrađena i umjetnički povezana jedno s drugim. U transliteraciji glasi:
+ Va ime ώ(t)ca i Sina i svet(a)go d(u)ha amin' se leži vign' milošević' služi banu s tipanu i kralu t(vart)ku i kralu dabiši i kralici grubi i krala ostoju i u to vrime doide (i) svadi se ostoja kral' s hercegom' i z bosn(o)m' i na ugre po(id)e ostoja to vrime mene vigna doide kon'čina i legoh' na svom' plemenitom' pod' kočerinom' i molu vas' nenast upaite na me ja s(a)m' bil' kakovi este vi ćete biti kako v' sam' ja[2]
Natpis govori o pokojniku, koji je za života služio bosanske vladare od bana Stjepana, preko kraljeva Tvrtka i Dabiše, kraljice Jelene Grube, do kralja Ostoje.[5] Kad je umro pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u Kočerinu. Kočerinska je ploča epigrafički spomenik nastao 1404. godine. Poput srednjovjekovnih isprava, tekst ploče sadrži nekoliko diplomatičkih formula na temelju kojih je moguće izraditi njegovu paleografsko-diplomatičku analizu. Sadržaj ploče je epitaf koji ukratko govori o životu humskog plemića Vignja Miloševića i događajima u doba bosansko-humskih vladara druge polovice XIV. i XIV. stoljeća.[6]
Tumačenja
urediAutori navode 4 pisma kojim je tekst pisan: ćirilica, hrvatska ćirilica (arvatica, hrvatkica), bosanska epigrafska ćirilica (Šefik Bešlagić), bosančica.
Tekst, kao i većina ostalih tekstova na kamenu, pisani su jezičkim izrazom u kojem se prepliću narodni elementi sa crkvenoslavenskim, ovisno o sadržaju i stilskim zahtjevima.[7] Ima mišljenja da je tekst pisan hrvatskim jezikom i hrvatskom ćirilicom.[8]
U pogledu teritorijalne pripadnosti autori navode da je Kočerin u vrijeme Vignja Miloševića bio u sastavu: hrvatsko-ugarskog kraljevstva, hrvatskog kraljevstva, bosanskog kraljevstva (Kraljeva zemlja, kojom su direktno vladali Kotromanići) i Humske zemlje pod vlašću Kosača.[9] Poslije smrti herceg Stjepana 1466. godine, današnjom zapadnom Hercegovinom upravljao je njegov sin Vlatko Kosača. Iako je Kočerin bio pod direktnom vlašću moćne porodice Kosača, Pavao Anđelić ističe mogućnost da je lokalitet Kraljica u Kočerinskom polju bio lični posjed bosanskih kraljeva. Neposrednu vezu bosanskih kraljeva s ovim krajem tako potvrđuju i neki podaci dubrovačkog arhiva iz 1452. godine koji govore o boravku kralja Tomaša u Blatu.
Zaziv Presvetog Trojstva u početku teksta, ukrasi sa stećka i reljefni križ epitafa Vignja Miloševića kazuju kako je Viganj ispovijedao hrišćanstvo.
Reference
uredi- ↑ „Kočerinska ploča i stećci: Svjedoci bosanske državnosti u Širokom Brijegu”. Miruh Bosne. Pristupljeno 31. 8. 2022.
- ↑ 2,0 2,1 Kočerinska ploča - etwinningknjigaomomgradu.weebly.com - Pristupljeno: 25.09.2022
- ↑ Viganj i njegovo doba - Zbornik radova u povodu obilježavanja 600 godišnjice Kočerinske ploče, pristupljeno 25.09.2022.
- ↑ Zaštitno istraživanje kasnosrednjovjekovnog groblja kod osnovne škole u Kočerinu
- ↑ Mladen Ančić - Kako «popraviti» prošlost Konstrukcija memorije na nadgrobnim spomenicima 15. stoljeća - Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru - Pristupljeno: 25.09.2022
- ↑ Edita Vučić: KASNOSREDNJOVJEKOVNE NEKROPOLE STEĆAKA ZAPADNE HERCEGOVINE DOKTORSKI RAD
- ↑ Natpis iz Drežnice - hercegovina.ff.sum.ba - Pristupljeno: 25.09.2022
- ↑ Hrvatskostaroslavenski jezik na kršćanskim kamenim spomenicma iz srednjega vijeka - Kočerinska ploča, st. 23 - Pristupljeno 25.09.2022
- ↑ Kočerinska ploča – osvrt - www.siroki.com