Stavanger

Stavanger
nor. Stavanger

Stavanger vom obersten Deck eines Kreuzfahrtschiffes gesehen. 09.jpg

Grb
Osnovni podaci
Država  Norveška
Pokrajina Vestlandet
Okrug Rogaland
Osnovan 1125.
Stanovništvo
Stanovništvo (2022.) 144.699
Gustina stanovništva 551 st./km²
Položaj
Koordinate 58°58′12″N 5°43′53″E / 58.97°N 5.731389°E / 58.97; 5.731389
Nadmorska visina 514 m
Površina 262,53 km²
Stavanger na karti Norveške
Stavanger
Stavanger
Stavanger na karti Norveške
Ostali podaci
Veb-strana www.stavanger-web.com

Stavanger je grad i općina u Norveškoj. Nalazi se u okrugu Rogaland – čiji je administrativni centar – i predstavlja četvrti grad po broju stanovnika u Kraljevini Norveškoj. Zajedno sa susjednim Sandnesom čini treće najveće metropolitansko područje u zemlji. Grad ima dugu povijest i odigrao je prilično bitnu ulogu u Norveškoj historiji. Danas ga uzdržavaju bujna siderurgija i industrija nafte, a značajno mjesto imaju isto industrija prehrane, pomorstvo i logistika, vojni sektor.

ToponimUredi

Staronordijski oblik imena bio je «Stafangr». Etimologija imena nije još jasna, no najčešće korišteno tumačenje je da je ono izvorno obilježavalo zaljev koji se sada zove Vågen, jer je tu bilo izvorno mjesto grada, točnije na istočnoj obali zaljeva. Prvi dio imena je stafr što znači «palica» ili «grana», što bi se moglo odnositi na oblik zaljeva, ali i na oblik planine Valberget. Staven znači «štap» i predstavlja uobičajeno ime za visoke i strme planine u Norveškoj. Posljednji dio je angr što znači «ulaz», «zaljev». Okrenut prema Sjevernom moru, Stavanger je uvijek bio ekonomski ovisan o svom pristupu moru.

GrbUredi

Zadatak da nacrta grb grada je u 1920-im dobio Hallvard Trætteberg (1898–1987), norveški vodeći stručnjak za heraldiku. Rad je trajao nekoliko godina i njegov prijedlog za grb je konačno odobren 11. augusta 1939. Danas se koristi kao grb, zastava i pečat grada. Grb se temelji na pečatu iz 1591. godine i prikazuje granu vinove loze (Vitis vinifera).

ZemljopisUredi

Stavanger se nalazi na zapadnoj obali Norveške na sjeveru Jærena. Općina Stavanger sastoji se od područja na kopnu i nekoliko otoka, od kojih je većina na sjeveru. Općina Stavanger sastoji se od područja na kopnu i nekoliko otoka, od kojih se većina nalazi na sjeveru. Teren je nizak i većina općine nalazi se između 0 i 50 metara nadmorske visine: 49% područja je manje od 20 metara iznad nadmorske visine, dok je 7% kopna na 60 metara. Najviša točka Stavangera je 514 metara visoki brijeg Bandåsen. Grad je se razvio s obje strane udubine koja se proteže ravno kroz teren, sa strmim padinama od dna. Produžetak Boknafjordena i Byfjordena presijeca luku u udolinu sa sjeverozapada, dok jezero Hillevåg ulazi iz Gandsfjordena na jugoistoku. Breiavatnet se nalazi između dva fjordska kraka. Grad uključuje mnoge otoke uz obalu uključujući : Bjørnøy, Buøy, Engøy, Grasholmen, Hellesøy, Hundvåg, Kalvøy, Lindøy, Sølyst i Vassøy. Također uključuje istočnu polovicu otoka Åmøy. Na kopnu se nalazi jezero Stora Stokkavatnet. Hålandsvatnet se nalazi na granici sa Randabergom. Ukupna površina općine je 262,52 km², s unutarnjim plovnim putevima od ukupno 6 km². Krajolik ima osebujan izgled sa stijenama i brežuljcima na kojima nema naselja niti poljoprivrede. Grad Stavanger je usko povezan s morem i vodom, sa pet jezera (uključujući Breiavatnet, Stora Stokkavatnet i Mosvatnet) i sa tri fjorda (Hafrsfjorden, Byfjorden i Gandsfjorden). Dakle more i voda čine krajolik, pružajući obalu bogatoj vegetacijom i divljim životinjama.
Općina graniči s Randabergom (sjeverozapad), Solomom (jugozapad) i Sandnesom (jug).

KlimaUredi

Klimatološki medijani za Stavanger
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 2,8 2,6 5,4 8,8 13,7 16,0 18,3 18,2 15,2 10,9 7,3 4,7 10,4
Srednji minimum (°C) −0,8 −1,4 0,3 3,1 6,7 9,4 11,9 12,2 10,0 6,7 3,8 1,5 5,3
Precipitacija (mm) 91 66 75 49 68 72 91 115 155 148 136 109 1175
Izvor: [1]


Gradske četvrtiUredi

Stavanger je podijeljen u sedam gradska okruga (bydel):

  • Eiganes og Våland
  • Hillevåg
  • Hinna
  • Hundvåg
  • Madla
  • Storhaug
  • Tasta

Gradske četvrti Stavangera su:

  • Bekkefaret
  • Bergjeland
  • Byhaugen
  • Eiganes
  • Forus
  • Gamle Stavanger
  • Gausel
  • Godeset
  • Indre Tasta
  • Jåtten
  • Johannes
  • Kampen
  • Kvalaberg
  • Kvernevik
  • Madla
  • Madlamark
  • Nylund
  • Øyane
  • Paradis
  • Stokka
  • Sunde
  • Tjensvoll
  • Ullandhaug
  • Våland
  • Varden
  • Vaulen
  • Ytre Tasta

HistorijaUredi

Stavanger je jedan od najstarijih norveških gradova. Prvi tragovi naseljavanja u regiji Stavanger potječu iz dana kada se led povukao nakon posljednjeg ledenog doba prije otprilike 10.000 godina. Grad je se pojavio u 12. stoljeću u razdoblju rasta stanovništva i sve veće urbanizacije diljem sjeverne Europe. Ističe se kao važno područje od ranih vremena, kao poželjno uporište monarhije i crkve, budući da je objema trebalo snažno uporište na području jugozapadne obale. U Sjevernom Jærenu, bogati arheološki materijal sugerira da su poglavice imale znatnu moć od ranog željeznog doba. Stavanger je imao prirodnu luku i bio je, s Jærenom na jugu, strateški važan za grofoviju, kao i za plovidbu duž zapadne obale i plodnih otoka Ryfylke na sjeveru. Historija grada počinje otprilike u 1120-im kada je osnovana biskupija Stavanger. Biskup Reinald, koji je možda došao iz Winchestera u Engleskoj, navodno je započeo izgradnju katedrale u Stavangeru (Stavanger domkirke) oko 1100. godine. Završena je oko 1125. godine, a grad Stavanger broji 1125. kao godinu osnutka. Nedvojbeno je ispravno Stavanger karakterizirati kao crkveni grad kroz cijeli srednji vijek, sve do reformacije, po čemu će Stavanger razviti i dugu povijest obrazovanja (crkvenog) u zapadnoj Europi. Vrlo važan dokument za historiju grada predstavlja darovno pismo koje je kralj Magnus Erlingsson uputio stavangerskom biskupu Eiriku Ivarssonu negdje oko 1163/64.
Protestantskom reformacijom 1536. uloga Stavangera kao vjerskog središta je opala, a uspostava Kristiansanda početkom 17. stoljeća dovela je do preseljenja biskupije. Stavangerska katedrala, biskup i kanonici samostana bili su veliki zemljoposjednici pa je zatim recesija grada počela gubitkom stanovništva u ruralnim područjima, uslijed čega su prihodi katedrale i biskupa dramatično pali zbog smanjenih prihoda od najma. Godine 1537. kralj Kristijan III je zaplijenio biskupova i samostanska imanja.
Zatim, bogati izlov haringe u 19. stoljeću dao je gradu novi život. Stavanger je osnovan kao općina 1. januara 1838.. Grad će na više navrata doseliti stanovništvo iz općine Hetlanda (1867., 1879., 1906., 1923., 1953.).
U 20. vijeku Stavanger je doživio teške oštete za vrijeme Drugog svjetskog rata. Bombardovan je u aprilu 1940. i zauzet od njemačkih snaga. Nijemci su davali ovdje visoku važnost željezničkoj stanici i zračnoj luci. Nakon Hitlerove smrti u aprilu 1945., nastale su žestoke borbe.
U 1960-ima mnoge su općine spojene diljem Norveške, pa i Stavanger sa Madlom i Hetlandom. Povijest grada kontinuirana je izmjena između gospodarskih procvata i recesija. Dugo vremena njegove najvažnije industrije bile su pomorstvo, brodogradnja, industrija ribljih konzervi i povezani podizvođači.

U martu 1965. potpisan je sporazum između Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva o podjeli epikontinentalnog pojasa po principu središnje crte. Iste godine potpisan je sličan sporazum između Norveške i Danske. Osmišljen je kao pravni režim za istraživanje nafte. Prvi krug izdavanja dozvola za norveški šelf najavljen je 13. aprila 1965., a u augustu iste godine vlada je dodijelila 22 dozvole za 78 blokova za naftne kompanije ili grupe kompanija. Licenca za proizvodnju davala je naftnim tvrtkama ekskluzivna prava na istraživanje, bušenje i proizvodnju u određenom zemljopisnom području za određeno razdoblje uz godišnju naknadu. Esso je bila prva naftna kompanija koja je počela bušiti naftu uz obalu Norveške. Polu-uronjivi brod za bušenje Ocean Traveler dotegljen je iz New Orleansa u Norvešku, a brod je započeo s bušenjem 19. jula 1966., u bloku 8/3, oko 180 km (110 milja) jugozapadno od Stavangera. Godine 1969. počeo je novi procvat kada je prvi put otkrivena nafta u Sjevernom moru. Nakon mnogo rasprava, Stavanger je odabran da bude središte naftne industrije na obali u norveškom sektoru Sjevernog mora, a uslijedilo je razdoblje užurbanog rasta.
Stavanger i njegova regija, zajedno s Liverpoolom (U. K.), izabrani su za Europsku prijestolnicu kulture za 2008. Nacrt Stavanger2008 je predstavio koncept Otvorene luke, što ujedno implicira i otvorenost prema svijetu.
U 2020. susjedne općine Finnøy i Rennesøy spojile su se sa Stavangerom u novu, veću općinu.

GospodarstvoUredi

Rogaland tradicionalno živi od stočarstva, ribarstva, pomorstva i teške industrije. Vrlo slabo razvijen je turizam.

  Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

PrometUredi

  Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Znameniti građaniUredi

SportUredi

Viking Stavanger je jedan od najuspješnijih fudbalskih klubova u Prvoj norveškoj ligi. Bio je 8 puta prvak Norveške i odnio je 6 Kupa Norveške. Među njegovim slavnim igračima bili su Svein Kvia, Reidar Kvammen, Olav Nilsen, Erik Thorstvedt, Egil Østenstad. Međutim klub je rođen 1899. kao višesportski centar pod nazivom Idrettslaget Viking. Godine 1987. centar je se rascijepao u tri ogranka: navedeni fudbalski klub, Viking IK (hokej na ledu), Viking HB (rukomet) i četvrti ogranak atletike i boksa. Iz boksa značajne rezultate je donio Ole Klemetsen, brončana medalja na Svjetskom prvenstvu (1991). Viking IK je odigrao par sezona bez velikih uspijeha te je 1996. finansijski propao. Na njegovo mjesto je nastao Viking Hockey, osnovan 1998. godine. Znatno jači je klub Stavanger Oilers, osnovan 2000. od finskih imigranata, koji je se u 2010-im proslavio 8 puta prvakom Norveške (2010, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2022) i pobijedio IIHF Continental Cup 2013/14. u finali protiv Donbass Donjecka. Rukometaši Vikinga HB igraju u Drugoj ligi (1. divisjon). Klub je imao nekoliko dobrih igrača kao što su Thomas Drange, Steinar Ege, Ole Erevik, Gøran Johannessen.
U gradu postoji drugi fudbalski klub, FK Vidar, koji igra u nižim ligama. Grad je gostovao godišnje kolo FIVB-inog Grand Slama odbojke na pijesku od 2005. do 2011., a prije toga tri godine zaredom Open turnir FIVB.
Stavanger Golfklubb (SGK) je osnovan 1956. i bio je domaćin Norveškog prvenstva u golfu ukupno 18 puta do 2017. godine. Dva puta Nordijsko prvenstvo i jednom Nordijsko prvenstvo Open održano je na golfskom terenu uz jezero Stora Stokkavatnet, pet kilometara od centra grada. Godine 1985. je se tu održalo Europsko prvenstvo u golfu ženske kategorije.
U drugim disciplinama, valja spomenuti šahovskog velemajstora Aryana Tarja i Kjetila Jansruda, alpskog skijaša, svjetskog (2019) i olimpijskog prvaka (2014).

BilješkeUredi

IzvoriUredi

Spoljašne vezeUredi

Stavanger - informacije na stranici Wikivoyage