Srpsko kulturno društvo Prosvjeta

(Preusmjereno sa stranice Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta")

Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" (skraćeno: SKD "Prosvjeta") iz Zagreba centralna je kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj.

Zgrada sjedišta u Zagrebu

Istorija

uredi

SKD "Prosvjeta" kao kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj osnovana je 18. XI. 1944. godine na oslobođenoj teritoriji u Glini na Baniji.[1] Za prvog predsjednika udruženja izabran je Dane Medaković iz Zagreba.[1] Prosvjeta je osnovana kao jedna od nekoliko srpskih institucija među kojima je istaknuto mjesto imao i Klub srpskih zastupnika Državnog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske.[1] Kako je očekivanje savezničke i partizanske pobjede u ratu postajalo sve izvjesnije, Komunistička partija Jugoslavije htjela je ispuniti očekivanja prečanskih Srba kao primarnih žrtava genocidnog poduhvata ustaškog režima.[1] Prečanski Srbi su u početku ustanka činili znatnu većinu, a na kraju rata veliki dio partizanskih snaga, dok su 1945. godine činili i 43% članstva Komunističke partije Hrvatske.[1] Primarni zadatak Prosvjete je tako u početnom periodu bila borba protiv nepismenosti u ruralnim područjima.[1] Ostali ambiciozni planovi uključivali su namjeru osnivanja budućeg Muzeja Srba u Hrvatskoj, središnje biblioteke, studentskog doma kao i razvijanje suradnje s Udruženjem hrvatskih književnika, Udrugom hrvatskih slikara, Glazbenim društvom i Zajednicom za kulturnu suradnju sa Sovjetskim Savezom.[1]

U periodu Hrvatskog proljeća (Maspoka), političkog sukoba koji se odvijao od 1967. do 1971. u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, SKD Prosvjeta postala je glavna nacionalna i nacionalistička organizacija unutar zajednice hrvatskih Srba gdje je pružala snažan otpor i kritiku hrvatskom nacionalizmu.[2] Prosvjeta je snažno kritikovala plan koji su iznijeli reformisti SKH po kojem je predložena revizija programi književnosti i istorije u osnovnim i srednjim školama tako da on pokriva 75 % sadržaja o hrvatskim temama[3] smatrajući da takav plan predstavlja prijetnju za kulturna prava Srba u Hrvatskoj. Prosvjeta se također snažno protivila pokušajima SKH da ratnu partizansku borbu reinterpretira kao oslobodilačku borbu hrvatske nacije u jugoslavenskim okvirima.[3] Društvo je do 1971. godine tražilo da se u Hrvatskoj uz hrvatski standardni jezik i latinično pismo službeno koriste i srpski standardni jezik i ćirilica, kao i da se zakonski osigura nacionalna ravnopravnost Srba.[2] Prosvjeta se zalagala i za odbacivanje federalnog modela koji su prihvatali ZAVNOH i SKH, tvrdeći da nacionalizam u Jugoslaviji više nije potreban. Nadalje, društvo je osudilo rad Matice hrvatske tvrdeći da će Srbi u Hrvatskoj očuvati svoj nacionalni identitet oslanjajući se na pomoć Srbije bez obzira na republičke granice.[3] Prosvjeta je u svojoj reakciji na događaje najdalje otišla kada je Rade Bulat iznio zahtjev da se u Hrvatkoj osigura regionalna autonomija za Srbe, a da se sličan status dodijeli i Dalmaciji.[3]

Centralni komitet SKH proglasio je da niti jedna hrvatska regija ne može legitimno zahtijevati bilo kakvu autonomiju i označio je pozive na regionalnu autonomiju u Dalmaciji kao izdaju hrvatskog naroda.[2] U tu je svrhu SKH na popisu stanovništva 1971. onemogućio izjašnjavanja nacionalnog identiteta kao regionalnog identiteta.[3] Rad organizacije zabranjen je 1971. godine zajedno sa radom Matice hrvatske.[4] Društvo je formalno ugašeno 1980. godine. Pokušaji obnove aktivnosti SKD "Prosvjeta" počeli su 1990. godine, da bi dvije godine kasnije, 1993. godine, Društvo ponovo počelo s radom.[4]

SKD "Prosvjeta" ima više hiljada članova, koji se okupljaju u 50 pododbora širom Hrvatske. Nosilac je brojnih kulturnih i prosvjetnih akrivnosti Srba u Hrvatskoj.

Predsednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" je Čedomir Višnjić, a generalni sekretar Rade Dragojević.

Pododbori

uredi

U Baranji

uredi

U Baranji postoje četiri pododbora SKD "Prosvjeta": Beli Manastir, Darda, Jagodnjak i Kneževi Vinogradi.

Spoljašnje veze

uredi

Reference

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" u socijalizmu – prilog uz sedamdesetu godišnjicu osnutka” (PDF). Hrvatski državni arhiv. str. 307–331. Pristupljeno 2016-02-13. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918–2005. Bloomington: Indiana University Press. str. 242–243. ISBN 978-0-253-34656-8. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Irvine, Jill (2007). „The Croatian Spring and the Dissolution of Yugoslavia”. State Collapse in South-Eastern Europe: New Perspectives on Yugoslavia's Disintegration. West Lafayette: Purdue University Press. str. 149–178. ISBN 978-1-55753-460-6. 
  4. 4,0 4,1 „Srpsko kulturno društvo Prosvjeta”. Srpsko narodno vijeće. Arhivirano iz originala na datum 2016-02-05. Pristupljeno 2016-02-13.