Spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu

Spomenik Stefanu Nemanji je delo ruskog skulptora Aleksandra Julijanoviča Rukavišnjikova, člana Ruske akademije umetnosti, posvećeno velikom županu Stefanu Nemanji, rodonačelniku srpske srednjovekovne dinastije Nemanjića.

Spomenik je postavljen na Savskom trgu u Beogradu, odnosno na početku Nemanjine ulice, ispred nekadašnje zgrade Glavne železničke stanice, u koju treba da bude useljen Istorijski muzej Srbije.

Otkrivanje spomenika je obavljeno za Savindan, 27. januara 2021. godine uz prisustvo političkog rukovodstva Republike Srbije i Srpske kao i lidera političkih stranka iz Crne Gore.

Istorijat uredi

Odbor za podizanje spomen-obeležja Stefanu Nemanji uredi

Prvi domaći konkurs za izradu spomenika Stefanu Nemanji, raspisan je 10. februara 2016. godine na konstitutivnoj sednici Odbora za podizanje spomen-obeležja Stefanu Nemanji, u čijem su sastavu bili predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić (predsednik Odbora), ministar pravde Nikola Selaković, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Sima Avramović, akademik Ljubomir Maksimović, akademik Svetomir Arsić-Basara, arhitekta Vojislav Milanović, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, gradski menadžer Goran Vesić, predsednik Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova Skupštine grada Beograda Jasmina Mitrović-Marić, zamenik predsednika Skupštine grada Beograda Andrea Radulović i gradski sekretar za kulturu Vladan Vukosavljević.[1]

Istovremeno, bilo je predviđeno i podizanje spomen-kompleksa „Srpskog srednjeg veka”.

Konkurs Grada Beograda uredi

 
Spomenik tokom postavljanja (oktobar 2020)

Dana 27. septembra 2017. godine, Sekretarijat za kulturu Gradske uprave Grada Beograda je raspisao javni i pozivni međunarodni dvostepeni konkurs za izradu rešenja za spomen-obeležje Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu.[2] Odmah je objavljen i program konkursa, koji je predvideo sve pojedinosti koje se očekuju od autora, kao i buduća pozicija spomenika.[3] Žiri koji je razmatrao pristigle predloge je bio u sastavu: Nikola Selaković, generalni sekretar predsednika Republike Srbije (predsednik žirija), akademik i vajar Svetomir Arsić-Basara, reditelj Emir Kusturica, slikar Vladimir Veličković (član SANU van radnog sastava), prof. dr Sima Avramović (nekadašnji dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu), vajar i redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti Miodrag Živković, vajar Nebojša Đuranović, gradski menadžer Goran Vesić i gradski urbanista Milutin Folić.[4]

Drugi stepen konkursa je okončan objavljivanjem rezultata 15. marta 2018. godine. Prvu nagradu je osvojio ruski skulptor Aleksandar Rukavišnjikov, drugu nagradu je dobio Vu Veišan (Wu Weishan) iz Pekinga, a treća nagrada je pripala Zoranu Ivanoviću, vanrednom profesoru Fakulteta primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.

 
Postavljanje spomenika (17.11.2020)

Izrada spomenika uredi

Na izradi spomenika, uz Rukavišnjikova, bilo angažovano još oko 120 ljudi.[5]

Postavljanje spomenika uredi

Pandemija korona virusa od marta 2020. godine, odložila je dopremanje spomenika iz Moskve za Beograd i pomerila za čitava četiri meseca. Postavljanje prvih delova postamenta je počelo 15. avgusta 2020. godine.[6]

Dana 13. novembra 2020. godine, postavljeni su poslednji delovi statue, te se čitava kompozicija mogla videti u svom potpunom obliku.[7] Naredne nedelje je postavljena skela radi izvođenja poliranja i patiniranja.[8]

Primopredaja spomenika uredi

Dana 25. decembra 2020. godine u Starom dvoru (Skupština grada Beograda), potpisan je Zapisnik o primopredaji spomenika, čime je ovo delo postalo vlasništvo Grada Beograda. Zapisnik su potpisali Oleg Laškarev (predstavnik autora Aleksandra Rukavišnjikova u Srbiji), Alan Kazijev (predstavnik Rukavišnjikova za umetnost u svetu), zamenica predsednika Skupštine grada Andrea Radulović, gradski sekretar za kulturu Ivan Karl i zamenik gradonačelnika Goran Vesić. Potpisivanju zapisnika su prisustvovali ministar spoljnih poslova Nikola Selaković (član Odbora za podizanje spomenika Stefanu Nemanji) i Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Ruske Federacije u Srbiji.[9]

Otkrivanje spomenika uredi

Na dan otkrivanja spomenika, autor Aleksandar Rukavišnjikov se obratio građanima Srbije, budući da je zbog preležanog virusa korona bio sprečen da prisustvuje ovom događaju:

Greška: Nije naveden tekst citata.)

Otkrivanje spomenika je obavljeno za Savindan, 27. januara 2021. godine uz prisustvo političkog rukovodstva Republike Srbije i Srpske, uz prisustvo brojnih građana.[10] Na svečanosti su bili predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, predsednik Narodne skupštine Republike Srbije Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, predsednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, poslanik Sobranja Republike Severne Makedonije i predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji Ivan Stoilković, episkop šumadijski Jovan (administrator arhiepiskopije beogradsko-karlovačke), episkop bački Irinej, episkop kruševački David, nastojatelj Hrama Svetog Save vikarni episkop remezijanski Stefan, vikarni episkop mohački Isihije, ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Harčenko...[11]

U umetničkom delu koji je prethodio govorima, nastupao je glumac Nebojša Kundačina, koji je tumačio lik Stefana Nemanje.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je u svom govoru izjavio:[12]

Greška: Nije naveden tekst citata.)

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić je, na kraju ceremonije otkrivanja spomenika, rekao:

Greška: Nije naveden tekst citata.)

Aleksandar Rukavišnjikov je spomenik prvi put obišao 13. februara 2021. godine, u pratnji zamenika gradonačelnika Gorana Vesića.[13]

Kompozicija spomenika uredi

 
Panorama Savskog trga

Spomenik uredi

Spomenik predstavlja vladarsku figuru Stefana Nemanje u plemićkoj odori. U desnoj ruci se nalazi mač, a u levoj ruci je Hilandarska povelja. Iako je na prvom prikazu idejnog rešenje spomenika bilo predviđeno da veliki župan drži krst (dupli ili ruski krst), kasnije je odlučeno da to bude mač.

Kako se oko toga otvorila široka polemika u kojoj je dominirala teza da se odustalo od krsta zbog insistiranja arapskih investitora iz obližnjeg Beograda na vodi, dilemu je otklonio sam vajar Rukavišnjikov u razgovoru za Sputnjik na srpskom jeziku: „Čuo sam da se u poslednje vreme govori o toj temi i da se postavlja pitanje zašto je krst zamenjen mačem? Navodi se i da je zamenjen u poslednjem trenutku. Pa, u poslednjem trenutku to ne bi bilo ni realno da se uradi. Naprotiv, zamenjeno je na početku. (...) Mi smo dugo razmišljali i odlučili da, ipak, prikažemo Stefana Nemanju u svetovnoj odeći, a ne u duhovnoj i da treba da ga prikažemo kao čoveka koji je stvorio srpsku državnost. To je ono što je najvažnije. U konkretnom slučaju, mač ima smisla, on je pogodniji jer se silueta spomenika završava oštricom.“[14][15]

Drugim rečima, odlučeno je da spomenik predstavlja Stefana Nemanju kao velikog župana i državnika, za šta je prikladniji simbol mač, a ne kao monaha ili Svetog Simeona Mirotočivog, za šta bi svakako prikladniji bio krst.

Zajedno sa postamentom, spomenik je težak 80 tona i visok 23,5 metra. Na taj način, predstavlja najviši spomenik na teritoriji Srbije.

Postament uredi

Postament je sačinjen od više elemenata. U osnovi, to je napukli vizantijski šlem, kao simbol Nemanjine borbe za nezavisnost od Romejskog carstva, iz koga izranja vladarsko žezlo, simbol vladarske moći. Rukavišnjikov navodi da je za model žezla koristio žezlo Svetog Save (jedini predmet za koji se pouzdano zna da je bio u Savinim rukama), prvog srpskog arhiepiskopa i Nemanjinog najmlađeg sina, koje je sačuvano i nalazi se u riznici manastira Mileševa i povremeno izlaže u Istorijskom muzeju Srbije, budući da takav predmet koji bi pripadao Stefanu Nemanji nije sačuvan, ali postoje osnovi za verovanje da je i sam posedovao slično žezlo.[5]

Na postamentu se nalaze reljefi iz Nemanjinog života i srpske istorije za vreme njegove vladavine. Na prednjoj strani postamenta, odmah ispod spomeničke figure, nalazi se Studenički krst, jedan od prepoznatljivih simbola iz Nemanjine zadužbine manastira Studenica. Sa spoljne strane postamenta, prikazani su manastir Studenica i manastir Hilandar, dve najznačajnije zadužbine Stefana Nemanje. Ostali reljefi su urađeni po ugledu na srpske freske, a jedan od njih je loza Nemanjića, po ugledu na fresku iz manastira Visoki Dečani u Metohiji.

Kritike javnosti uredi

 
Spomenik Stefanu Nemanji, fotografisan noću

Pozitivne kritike uredi

Slikar Miloš Šobajić je u emisiji "Dnevni red" na TV B92, oktobra 2020. godine, rekao da je u principu zadovoljan rešenjem spomenika Stefanu Nemanji, iako bi on lično to nešto drugačije uradio, dodavši da je podizanje spomenika važno: „Posebno u ovom momentu kada se otima Kosovu, a dinastija Nemanjića je vezana za Kosovo, kako sad lako oduzeti Kosovo kad u Beogradu zidaju spomenik 'tom prokletom Srbinu Nemanji.“[16]

Reditelj i publicista Dragoslav Bokan je u emisiji "Lice nacije" na RTV Pančevo, krajem januara 2021. godine, rekao: „Ja mogu da kažem da je ovaj Savindan objava izlaska iz titoističke ere, jer do sada je bilo posle Tita Tito, izbrisan je sada, ovo je novi početak koji nosi novi entuzijazam, Beograd je sada prestonica Srbije.“[17]

Istoričar dr Aleksandar Raković, naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije, govorio je o kritikama na račun veličine spomenika: „Mnogima, ali ne svima, smeta grandioznost spomenika, no svet je pun grandioznih spomenika raznim vladarima i istaknutim ličnostima. Stoga nije bitno da li grandioznost odgovara 19, 20. ili 21. veku, već je važno da odgovara ličnosti vladara kome se podiže. Stefan Nemanja zaslužuje takav spomenik u Beogradu.“[18]

Gostujući u jutarnjem programu Prve televizije (3. februar 2021), heraldičar Ljubodrag Grujić da, iako razume kritike na račun visine spomenika, kao i bilo koje druge zamerke, lično doživljava rešenje spomenika kao lep izbor i da je kao heraldičar oduševljen obiljem simbolike na samom spomeniku, uz ocenu da je svaki spomenik simbol svog vremena i da ga kao takvog treba sačuvati.[19]

U uvodniku Pečata od 5. februara 2021. godine, novinar Nikola Vrzić kaže: „...ničeg prirodnijeg nema od spomenika Stefanu Nemanji koji, kroz Nemanjinu ulicu, gleda gore prema Hramu Svetog Save. I da je zapravo neprirodno što se takav susret oca i sina, dva naša svetitelja, u prestonici srpskog naroda, nije dogodio i ranije... (...) Što znači da se spomenik Stefanu Nemanji može posmatrati i kao spomenik našoj slobodi.“[20]

Negativne kritike uredi

Istoričar umetnosti Nenad Makuljević, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u autorskom tekstu za Peščanik od 21. marta 2019. godine, piše: „On nema značaj u istoriji Beograda, tako da otpada mogućnost povezivanja spomenika sa prostorom njegovog života.“[21]

Arhitekta Dragoljub Bakić, koji je projektovao Halu Pionir, izjavio je 17. jula 2020. godine: „Čitav Savski trg je apsolutna urbanistička besmislica, ne samo njegov spomenik od 28 metra.“[22] Kasnije je tražio i da spomenik bude premešten.[23]

Istoričarka Radina Vučetić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, rekla je 6. avgusta 2020. godine za NIN, da spomenik Stefanu Nemanji deluje: „kao nadgrobni spomenik modernoj Srbiji.“[21]

Društvo konzervatora Srbije je 20. avgusta 2020. godine, zatražilo da se zaustavi postavljanje spomenika, uz obrazloženje da: „vladarska ikonografija koju je predstavio skulptor iz Rusije pretenciozni je falsifikat akademizma 19. veka, uvećan šest ili sedam puta u odnosu na uobičajenu visinu monumentalnih spomeničkih obeležja.“[24]

Među onima koji nisu imali zamerku na ideju podizanja spomenika Stefanu Nemanji, već na idejno rešenje koje podrazumeva visinu od 28 metara, našli su se istoričarka Latinka Perović i istoričar Srđan Cvetković.[25]

U javnosti se vodila polemika zašto je umesto krsta koji je bio na pobedničkom rešenju na konkursu, na spomenik postavljen mač.[26]

Polemika Gorana Markovića i Emira Kusturice uredi

Reditelj Goran Marković je 20. avgusta 2020. godine, govorio o spomeniku Stefanu Nemanji kao: „nakaznoj skalameriji“ i pozvao Emira Kusturicu, člana žirija, da se ogradi od spomenika.[22] Kusturica mu je odgovorio javnim pismom 21. avgusta, u kojem je rekao: „izoštri smisao za stradanje hrišćana na Kosovu i Metohiji ili u Crnoj Gori. Ne samo zbog hrišćanske kulture, nego i tvoje sekularne građanske politike, kojom se, za razliku od mene, baviš, a ne znaš da ona ne postoji bez istorije koju je upravo Stefan Nemanja, imenjak, započeo na Balkanu. (...) Sada je politika postala tvoja sudbina, rođena u "užasu praznine" tvog filmskog žanra.“[27]

Ova polemika je izazvala šire odjeke. Na Markovićevu stranu je stao, između ostalog, urednik Nedeljnika i novinar Veljko Lalić.

Protest na dan otkrivanja spomenika uredi

Na dan otkrivanja spomenika (Savindan, 27. januar 2021), nekoliko sati pre svečane ceremonije, održan je protest na platou ispred Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Govorili su istoričarka umetnosti Aida Ćorović, književnik i vizuelni umetnik Dejan Atanacković, Irina Subotić i Dejan Radovanović, a među okupljenima jesu bili karikaturista Dušan Petričić i političar Zoran Živković.[28]

Aida Ćorović je na protestu rekla:

Sramno je što spomenik rodonačelniku naše prve kraljevske dinastije nismo podigli mnogo pre, ali on mora da bude u skladu sa tradicijom i onim što je ta dinastija ostavila. Simeon je bio odraz skromnosti i posvećenosti veri i Bogu a ovaj spomenik je sve suprotno od toga, on je odraz bahatosti, megalomanije i neukosti ove vlasti. (...) Mi smo protiv banalizacije i vulgarizacije naše baštine, protiv spomenika samovolji. Ovo nije spomenik Stefanu Nemanji nego Aleksandru Vučiću i njegovom primitivizmu

Potom je govorio Atanacković:

Šta je zgrešio Stefan Nemanja ili bilo koja ličnost srpske istorije da mu ovaj kriminalni režim podiže spomenik? Šta je zgrešio Stefan Nemanja da ga danas podižu ukradenim parama građana Beograda i Srbije? Da bude deo kriminalnog plana, da ostaje u tkivu Beograda kao strano telo, kao večito podsećanje, uz razorenu železničku stanicu i kriminalni Beograd na vodi, na jedan lažljivi, lopovski, prostački režim koji je uzjahao Srbiju i koji će je trovati, rušiti, pljačkati sve dok ih ne oteramo sa vlasti.

Reference uredi

  1. „Javni konkurs za podizanje spomenika Stefanu Nemanji”. Vlada Republike Srbije. 10. februar 2016.. 
  2. „Javni i pozivni međunarodni otvoreni dvostepeni konkurs za izradu rešenja za spomen-obeležje Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu”. 27. septembar 2017.. 
  3. „Program konkursa”. septembar 2017.. 
  4. „Rezultati drugog stepena javnog i pozivnog međunarodnog dvostepenog otvorenog anonimnog konkursa za izradu rešenja za spomen-obeležje Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu”. 15. mart 2018.. 
  5. 5,0 5,1 „Kako je sprečeno da u Beograd stigne „pogrešan“ Stefan Nemanja /video/”. Sputnjik. 19. avgust 2020.. 
  6. „ISTORIJSKI DAN ZA BEOGRAD: Počelo svečano postavljanje spomenika Stefanu Nemanji, svedok osam vekova naše državnosti”. Novosti. 15. avgust 2020.. 
  7. „Spomenik Stefanu Nemanji dostigao punu visinu”. Politika. 13. novembar 2020.. 
  8. „SPOMENIK STEFANU NEMANJI SE ZATVARA: Od utorka više neće moći da se vidi, otkriveno i zašto!”. 15. 11. 2020.. 
  9. „Spomenik Stefanu Nemanji zvanično predat Beogradu”. Dnevnik. 25.12.2020.. 
  10. „Otkriven spomenik Stefanu Nemanji; Vučić: "Golem je jer kroz njega treba da vide nas"”. 27. januar 2020.. 
  11. „Otkriven spomenik Stefanu Nemanji”. Srpska pravoslavna crkva. 28.1.2021.. Arhivirano iz originala na datum 2021-02-04. 
  12. „Od Stefana Nemanje Srbi su državotvorni narod”. Politika. 27.1.2021.. 
  13. „Vesić i Rukavišnjikov obišli spomenik Stefanu Nemanji”. Danas. 13. februar 2021.. 
  14. „Mač pogodniji od krsta: Ekskluzivna poruka autora velelepnog spomenika Stefanu Nemanji”. Sputnjik. 27.1.2021.. 
  15. „Zašto Nemanja drži mač a ne krst”. Politika. 27.1.2021.. 
  16. „"Da su Srbi rimokatolici..."”. B92. 19.10.2020.. 
  17. „Dragoslav Bokan u “Licu nacije” – Srbi se večno pravdaju, a imaju “planinu mrtvih””. RTV Pančevo. 31.1.2021.. Arhivirano iz originala na datum 2021-10-19. 
  18. „Beograd postaje prestonica srpstva i pravoslavne kulture”. Alo. 2.2.2021.. 
  19. „Jutro - 03.02.2021.”. Prva. 
  20. Vrzić, Nikola (5. februar 2021.). „Nemanjina 11”. Pečat 651: 4-6. 
  21. 21,0 21,1 Makuljević, Nenad (21. mart 2019.). „Nacionalni spomenik Stefanu Nemanji u Beogradu na vodi”. Peščanik. 
  22. 22,0 22,1 „Marković pozvao Kusturicu da se ogradi od izbora spomenika Stefanu Nemanji”. Danas. 20. avgust 2020.. 
  23. „Premestite Nemanju ako Boga znate”. Danas. 25. avgust 2020.. 
  24. „Društvo konzervatora protiv spomenika Stefanu Nemanji”. N1. 20. avgust 2020.. [mrtav link]
  25. „Da li Beogradu treba spomenik Stefanu Nemanji? Anketa”. 4. februar 2019. 
  26. Jovanović, Nenad M.. „Krst ili mač”. Centar za istraživanje pravoslavnog monarhizma. Arhivirano iz originala na datum 2022-01-27. Pristupljeno 29. 1. 2021. 
  27. „Kusturica Markoviću: I sada si se okrenuo protiv mene”. Danas. 21. avgust 2020.. 
  28. „Protest ispred Filozofskog: Moramo da kažemo “ne” spomeniku primitivizma Vučića”. Danas. 27. januar 2021.. 

Spoljašnje veze uredi