Spomenici Narodnooslobodilačke borbe

Spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi Jugoslavije (19411945) postavljani su širom Jugoslavije u vidu figuralno-umetničkih dela, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i dr. Najviše impresionira apstraktnost jugoslavenskih spomenika, njihov futuristički izgled i umjetnička kvaliteta netipična za socrealizam.

Spomenici Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—1945
Detalj sa reljefa sa spomenika na Groblju oslobodilaca Beograda 1944, rad vajara Radeta Stankovića
Spomenik „Maršal Tito“ u Kumrovcu, rad vajara Antuna Augustinčića Spomenik „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru, rad vajara Vojina Bakića
Spomen ploča narodnom heroju Ivanu Milutinoviću na zgradi preduzeća „PIM Ivan Milutinović“ u ulici Gavrila Principa, u Beogradu
Spomenik „Bombaš“ u Gradskom parku u Zemunu, rad vajara Vanje Radauša
Spomenik „Palim borcima“ u selu Damalju, kod Vrbovskog, rad vajara Zvonka Cara
Spomenik „Žrtvama racije“ u Novom Sadu, rad vajara Jovana Soldatovića Spomenik „Kameni cvet“ u memorijalnom centru „Jasenovac“ u Jasenovcu, rad vajara Bogdana Bogdanovića
Deo spomenika „Sloboda“ na Iriškom vencu, rad vajara Sretena Stojanovića
Spomenik „Palima u Narodnooslobodilačkoj borbi“ u Viškovu
Spomenik „Narodnooslobodilačkoj borbi“, na tvrđavi Kale u Skoplju
Spomenik „Oslobodiocima Skoplja“ u Skoplju, rad vajra Ivana Mirkovića
Spomenik palim borcima Svirče, rad Dinka Vrankovića
Spomenik „Kosmajskom NOP odredu“, rad vajara Vojina Stojića
Spomenik „Palim borcima NOB-a“ kod sela Belčišta, rad vajara Jordana Grabuloskog
Spomenik „Palim borcima Ciglenice“ u Zagrebu, rad vajara Tomislava Ostoje
Spomenik Sisačkom partizanskom odred u šumi Brezovici kod Siska, rad vajara Želimira Janeša
Spomenik „Palim borcima“ u Strugi, rad vajara Vojislava Vasiljevića
Spomenik „Streljanje talaca“ u Zagrebu, rad vajara Frane Kršinića
Spomenik „Slobodi“ kod Đevđelije, rad vajara Jordana Grabuloskog
Spomen-kosturnica u Velesu, rad arhitekte Save Subotina
Spomenik „Palim borcima“ u Crikvenici, rad vajara Zvonka Cara
Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“ u Rovinju, rad vajara Ivana Sabolića
Spomenik „Rudarima palim u NOB-u“ iznad Kosovske Mitrovice, rad vajara Bogdana Bogdanovića
Spomenik „Ustanku naroda Hrvatske 1941“ u Srbu, rad vajara Vanje Radauša
Spomenik „Revoluciji“ u Podgariću, rad vajara Dušana Džamonje
Spomenik „Hrabrima“ kod Popine, rad vajara Miodraga Živkovića i arhitekte Svetislava Ličine
Spomenik „Zvezda“ u spomen-parku „Čačalica“ kod Požarevca, rad arhitekte Branislava Stojanovića i vajara S. Mišića
Spomen-park „Revolucije“ kod Leskovca, rad arhitekte Bogdana Bogdanovića

Prema nepotpunim podacima u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji podignuto je oko 15.000 spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkom ratu. Većina spomenika podignuta je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na lokacijama značajnih historijskih bitaka iz Drugog svjetskog rata ili na mjestima velikih stradavanja civila i partizana od okupatorske ruke i ruke domaćih izdajnika. Mnogi ovi spomenici srušeni su ili oštećeni tokom raspada SFRJ devedesetih godina.

Istorijat uredi

Tokom građanskog rata na području bivše Jugoslavije, uništeni su ili izmešteni mnogi spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi. Na području Hrvatske uništeno je preko 3.000 spomenika[1], a među njima se ističu: Spomenik „Pobjede naroda Slavonije“ u selu Kamenska, rad vajara Vojina Bakića, srušen 1991. godine; spomenik narodnom heroju Stjepanu Filipoviću u Opuzenu, rad Mira Vuča, srušen 1991. godine; spomenik „Tuđe nećemo - svoje nedamo“ na Visu, rad Antuna Augustinčića iz 1964, uklonjen 1994. godine; Spomenik narodnom heroju Nikoli Miljanoviću Karauli u Podravskoj Slatini, srušen 1991. godine i dr. Na području Bosne i Hercegovine srušeni su spomenici: „Palim borcima“ u Livnu, rad Antuna Augustinčića iz 1952, srušen 1992. godine; „Palim borcima“ na Makljenu, kod Prozora, rad Boška Kućanskog iz 1978. godine, srušen 1995. godine, spomenik u Drvaru, spomen-park sa 22 biste narodnih herojaBosanskom Petrovcu, srušen 1995. godine i Bosanskom Grahovu.

Dosad je u Hrvatskoj vlada finansirala obnavljanje samo Titove biste u Kumrovcu, spomenika „Poziv na ustanak“ u Bjelovaru i spomenik ustanku u Srbu. Lokalne vlasti obnovile su dosad oko 300 spomenika manje umetničke vrednosti. Avgusta 2011. godine, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske pokrenuo je „Apel za obnovu sedam kapitalnih spomenika NOB-u“. Inicijativni odbor apela predvodi bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić. Apel je dosada potpisalo oko 150 osoba iz kulturnog i političkog života Hrvatske.[2]

Spisak autora značajnijih spomenika uredi

  • Borka Avramova
    • Spomenik „Pobedi“ (poznat i pod imenom „Žena borac“), 1961. godina - postavljen u Tetovu.
  • Đorđe Andrejević Kun
    • Spomenik-mozaik „Revoluciji“, 1957. godina - postavljen u Ivanjici. U izgradnji spomenika učestvovali su i Nada Hude, Miloš Gvozdenović i Ljuba Lah.
  • Šime Vulas
    • Spomenik „Podhumskim žrtvama“, 1970. godina - podignut na mestu nekadašnjeg sela Podhum kod Rijeke, čije su stanovništvo 1942. godine italijanski fašisti u celosti pobili, a selo spalili.
  • Aleksandar Zarin
    • Spomenik „Otporu“, 1961. godina - postavljen u Adi.
    • Spomenik „Palim borcima“ (poznat i pod nazivom „Ratnici“), 1965. godina - postavljen u Novom Kneževcu.
  • Marijan Kocković
    • Spomenik „Palim borcima“,1955. godina - postavljen u Gacku.
    • Spomenik „Palim borcima i žrtvama fašizma“ - postavljen u Glamoču.
  • Jovan Soldatović
    • Spomenik „Streljanim rodoljubima“, 1962. godina - postavljen u Žablju.
    • Spomenik „Žrtvama racije“, 1971. godina - postavljen u Novom Sadu.
    • Spomenik „Žrtvama racije“ - postavljen u Čurugu.


 
Spomenik narodnom heroju Stjepanu Stevi Filipoviću (1916-1942) na brdu Vidraku, kod Valjeva. Podignut 28. oktobra 1969. godine, rad vajara Vojina Bakića.

Galerija uredi

Bosna i Hercegovina uredi

Makedonija uredi

Slovenija uredi

Srbija uredi

Vojvodina uredi

Hrvatska uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. „Služen parastos za stradale u ustaškom logoru Jadovno” (sr). Radio-televizija Republike Srpske. 27. 4. 2012.. Pristupljeno 28. 4. 2012. 
  2. Glas-slavonije. hr, pristupljeno 15.10. 2011.
  3. Mdc.hr: Popis izvedenih spomenika Antuna Augustinčića

Literatura uredi

  • Miloš Bajić, ur. Spomenici revoluciji: Jugoslavija. „SUBNOR Jugoslavije“ Beograd, „Svjetlost“ Sarajevo 1968. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga sedma). Beograd 1974. godina.
  • Vojna enciklopedija (knjiga deveta). Beograd 1975. godina.
  • Milenko Patković, Dušan Plećaš. Vodič uz kartu. Izbor spomen-obilježja Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije. „Glas Slavonije“, Osijek 1975. godina.
  • Drago Zdunić, ur. Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.

Vanjske veze uredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.