Spomen-park Dotrščina

Spomen-groblje i park revolucije Dotrščina, nedaleko od parka Maksimira, je prostor koji obuhvaća 365 katastarskih jutara, uglavnom šumske površine. Proteže se između Maksimira i planine Medvednice.

Prilaz spomen-području Dotršćina

Povijest uredi

Ovamo su ustaše počevši od svibnja 1941. dovodili danju i noću svoje žrtve, te ih okrutno ubijali. Žrtve su najčešće bacane u zajedničke jame, te stoga ne postoji uvid gdje je tko sahranjen. Procjenjuje je da je ovdje pogubljeno oko 7 000 građana Zagreba, među kojima oko 2000 članova KPJ i SKOJ-a. Od poznatijih komunista ovdje je 17. srpnja 1941. strijeljan Ivan Krndelj (član KPJ od 1919. godine i član Pokrajinskog komiteta za Hrvatsku i Slavoniju). Ostali poznatiji intelektualci, koji su ovdje našli smrt, jesu dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Uređenje parka uredi

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba 5. kolovoza 1963. potpisao je ugovor sa Vojinom Bakićem, prof. dr. Josipom Seisselom, Silvanom Seissel i Angelom Ratković za prostorno, oblikovno i idejno hortikulturno rješenje spomen-parka Dotršćina, koji obuhvaća idejno rješenje Doline grobova, idejno rješenje starog ulaznog prostora sa Svetošimunske ceste i makete dvije skulpture iz provizornog materijala.

Uređenje ovog parka završeno je 1968. kada je konačno na visoravni kod ulaza sa Svetošimunske ceste podignut Bakićev spomenik svim žrtvama ubijenim u Dotršćini. Osim središnjeg spomenika kristaličnog oblika od nehrđajućeg čelika, Bakić je u Dolini grobova, jednom od stratišta u Dotršćini, izradio šest do sedam kristaličnih skulptura. Čitav prostor i padine prekriveni su bršljanom ne bi li žrtve bile spokojnije. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.

Ostvarenjem spomenika strijeljanima u Dotršćini Vojin Bakić dovršio je pročišćavanje spomenika svakih suvišnih detalja, proces koji je započeo ostvarenjem spomenika Ivanu Goranu Kovačiću u Lukovdolu. Sve plohe i linije na centralnoj skulpturi u Dotršćini svedene su na minimum i jednostavnost, što stvara određenu igru svijetla i sjene, ovisno o kutu promatranja. Ovom skulpturom Bakić ne definira posetitelju što se ovdje dogodilo, skulptura je samo apstraktna posveta svim strijeljanima, lišena bilo kakve naracije ili ideologiziranosti.

Sadržaj parka uredi

Spomen-park Dotršćina sastoji se od sljedećih spomeničkih kompleksa:

  • centralni spomenik (put mučeništva)
  • dolina grobova (strijeljani u ovoj šumi 1941.-1945.)
  • spomen obilježje poginulima u Zagrebu 1941.-1945.
  • spomen-obilježje revolucionarima i domoljubima poginulima u Zagrebu 1919.-1941.
  • spomenik poginulima za oslobođenje Zagreba 1945.

Neostvareni planovi uredi

U planu su još bile izrade spomen-obilježja Zagrepčanima poginulima u NOB-u na ostalim frontama u Jugoslaviji, na savezničkim frontama izvan Jugoslavije, u Španjolskom građanskom ratu, u Oktobarskoj revoluciji i komemorativni i manifestacijski prostor s imenima žrtava, ali je uslijed ekonomsko-političkih promjena 1990. obustavljena daljnja izgradnja spomenika u parku.

Galerija spomenika uredi

Galerija skulptura u dolini grobova uredi

Literatura uredi

  • Stipe Ugarković, Ivan Očak. Zagreb grad heroj: Spomen obilježja revoluciji. „August Cesarec“, Zagreb, 1979.

Vanjske veze uredi