Spiridon Gopčević Mlađi
Spiridon Gopčević - Mlađi pseudonim Leo Brenner (Trst, 9. jul. 1855.[1] - Berlin, 1936.[2] ali i Beč, 1928.[3]), bio je austrijski novinar, astronom i publicist i srpski diplomat.[4]
| Spiridon Gopčević - Mlađi | |
|---|---|
|
| |
| Informacije | |
| Rođenje | 9. jul. 1855. Trst (Austrijsko Carstvo) |
| Smrt | 1936. (ili 1928. ?) Beč (Austrija) ili Berlin (Njemačka) |
Biografija uredi
Spiridon Gopčević rođen je u kući bogatog trščanskog brodovlasnika Spiridona Gopčevića porijeklom iz Herceg Novog.[3] Kad mu je otac 1861. bankrotirao i ubio se, majka Louise Ehmann odvela ga je u Beč gdje se školovao od 1861 do 1865 u jezuitskoj školi sv. Anne, a od 1865 - 1869 pohađao je gimnaziju u Melku.[4]
Nakon majčine smrti 1872.[5] počeo je studirati 1873. i mjenjati fakultete[3], da bi se 1874. upisao na bečki konzervatorij (klavir i pjevanje) ali je ii to napustio nakon godine dana. Jer od 1875. radi kao ratni dopisnik za razne bečke novine i izvještava iz Hercegovačkog ustanka i kasnijeg Crnogorsko-turskog rata koji je završio povlačenjem Osmanlija 1878.[4]
Od 1880 radi kao ratni dopisnik po Balkanu, i puno putuje.od Sibira, Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike do Amerike.[4]
Između 1886. - 1887. radi kao ataše u srpskoj ambasadi u Berlinu, a od 1887. do 1890. na istom mjestu u Beču.[4]
Prvu knjigu Montenegro und die Montenegriner (Crna Gora i Crnogorci) objavio je 1877. u Leipzigu.[3] Zatim je napisao još nekoliko knjiga na temu jugoistočnog Balkana i njegovih naroda. Politički se i on poput mnogih drugih u to vrijeme, oduševio idejom okupljanja svih Južnih Slavena u jedinstvenu državu okupljenu oko Kraljevine Srbije kao balkanskog Pijemonta.[1]
Zbog proturežimskog pisanja - Gopčević je 1882. (ili 1893.[1]) dospio u zatvor, pa je nakon tog napustio novinarstvo.
Karijera pod imenom Leo Brenner uredi
Nakon novinarstva, potpuno se posvetio astronomiji, uz pomoć supruge bogate Austrijanke Franziske von Praskowitz i njezinih društvenih veza, skupio je sredstva za pokretanje zvjezdarnice u Malom Lošinju, koju je nazvao Manora Sternwarte po pseudonimu svoje žene - Manora. Oboje se 1893. sele u Mali Lošinj gdje na 15 godina zakupljuju poveću vilu, na čijem krovu grade opservatorij površine 16 m² sa drvenim tornjem koji mogao okretati oko svoje osi, i nabavljaju najvažnije teleskop sa objektivom promjera 178 mm. Zvjezdarnica Manora imala je i vlastitu biblioteku sa preko 4 hiljade naslova.[3]
Opservatorij je proradio 9. maja 1894., narednih godina Leo Brener, kako se odtad potpisivao objavio je brojne rezultate svojih opažanja u tadašnjim prestižnim časopisima Astronomische Nachrtrichten, “Observatory”, The Journal of the British Astronomical Association, The English Mechanic i World od Science, a Manora je postala mjesto koje su posjećivali brojni astronomi.
Njegovu naučnu karijeru pokopao je izračun vremena Venerine rotacije, koji se pokazao pogrešnim, pa su kolege na njegov rad počele gledati sa skepsom. Njega je to uvuklo u žučne polemike, koje su ga još više diskreditirale u naučnom svijetu - pa mu je časopis Astronomische Nachrtrichten, prestao objavljivati radove.[3]
Revoltiran tim postupkom pokrenuo je - 1899. vlastiti časopis Astronomische Rundschau, prvu astronomsku reviju u jugoistočnoj Evropi. To je bilo vrijeme kad je objavio i brojne knjige na tu temu; Sparziergange durch das Himmelseitz (Šetnja nebeskim svodom) i Hanbuch fur Amater-Astronomen (Priručnik za astronome-amatere) i Neue Sparziergange durch das Himmelseitz (Nova šetnja nebeskim svodom).[3]
Kad mu je država 1900. uskratila daljnju financijsku pomoć Gopčević je zbog nemogućnosti da sam namiri sredstva -1909. zatvorio zvjezdarnicu i preselio se u Sjedinjene Američke Države, okrenuvši novi list u svom hirovitom životu.[3]
Gopčević je nekoliko godina živio u San Franciscu, tamo je pokušao uspjeti na sasvim drugom polju pa je komponirao dvije opere; The Paris September Days (1912) i The Life Saver (1914.)[5] Neposredno pred izbijanje Prvog svjetskog rata vratio se u Evropu, u Berlin gdje je uređivao jedan vojni časopis, i objavljivao političke članke na temu ujedinjenja svih južnoslovenskih naroda, ali ovaj put pod okriljem Austro-Ugarske.[6]
Nakon rata jako osiromašuje, ali i dalje piše, posljednji tekst koji je napisao za koji se zna je iz 1922., u njemu piše o mitskim potonulim kontinentima Atlantidi i Lemuriji.[6]
Nejasno je kad je (i gdje) je umro, često se navodi 1928.[2] i Beč, ali i 1936. navodeći Beč[7] kao grad u kom je umro[3] , ali i Berlin.[6] Kao datum smrti se čak navodi i 1909. (Österreichisches Biographisches Lexikon).[4]
Spiridon Gopčević bio je sve u svemu vrlo kontravezna ličnost, koji je pored svih svojih aktivnost uspio napisati i 15 novela, drama i poema.[6]
Ostavština uredi
Njegov doprinos astronomiji ipak je bio dovoljan da njegov kolega, njemački astronom Philipp Fauth (1867. - 1941.) po njemu nazove jedan od najvećih kratera na Mjesecu - Brenner[2]
Ulica u Malom Lošinju u kojoj je bila njegova zvjezdarnica i danas nosi ime Spiridona Gopčevića, a lokalno astronomsko društvo se od 1993. zove Leo Brener.[3]
Bibliografija (nepotpuna lista) uredi
Pod prezimenom Gopčević napisao je slijedeće knjige;
- Montenegro und die Montenegriner, 1877
- Uber Albanien und seine Liga, 1881
- Serbien und Serben 1888.
- Altserbien und Mekedonien 1889
- Bulgarien und Ostrumelien, 1886
- Kriegsgeschichtliche Studien, (dvije knjige) 1887
- Makedonien und Alt-Serbien, 1889
A pod prezimenom Brenner;
- Spaziergänge druh das Himmelszelt, Leipzig 1898
- Beobachtungs-Objekte für Amateur-Astronomen, 1902
- USA. Aus dem Dollarlande; Sitten, Zustände und Einrichtungen der Vereinigten Staaten, 1913
- Das Fürstentum Albanien, 1914
- Geschichte von Montenegro und Albanien, 1914
- Aus dem Lande der unbegrenzten Heuchelei. Englische Zustände, 1915
- Rußland und Serbien von 1804-1915., 1916
- Amerikas Rolle im Weltkriege, 1917
- Die Wahrheit über Jesus nach den ausgegrabenen Aufzeichnungen seines Jugendfreundes, 1920
- Kulturgeschichtliche Studien, 1920
- Österreichs Untergang, 1920
Biografije uredi
- Joseph Ashbrook: The Curious Career of Leo Brenner
- Michael Heim: Spiridion Gopcevic: Leben und Werk (Wiesbaden: O. Harrassowitz, 1966);
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Leo Brenner (Spiridion Gopčević)” (hrvatski). Astronomsko društvo "Leo Brenner". Pristupljeno 08. 09. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Brenner” (engleski). USGS Astrogeology Science Center. Pristupljeno 08. 09. 2015.
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 „Spiridon Gopčević” (srpskohrvatski). Paluba. Pristupljeno 08. 09. 2015.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 „Spiridon Gopčević-Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950 (ÖBL)” (njemački). Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1959, str. 32. Pristupljeno 08. 09. 2015.
- ↑ 5,0 5,1 „Spiridion Gopčević - Leo Brenner - Zvjezdarnica Manora 2014.” (hrvatski). Zvjezdarnica. Arhivirano iz originala na datum 2015-08-31. Pristupljeno 08. 09. 2015.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 „Spiridon Gopcevic” (engleski). IstriaNet. Pristupljeno 09. 09. 2015.
- ↑ „Genti di San Spiridone. I Serbi a Trieste 1751-1914 ” (talijanski). Comune di Trieste. Pristupljeno 08. 09. 2015.
