Specijalni rezervat prirode Zasavica

Specijalni rezervat prirode Zasavica
Specijalni rezervat prirode Zasavica
IUCN kategorija Ib (posebni rezervat prirode)
Lokacija	Mačva
Najbliži grad	Sremska Mitrovica, Bogatić Srbija
Površina	11,28 km² (4 mi² )
Oznaka	Vrsta: Specijalni rezervat prirode; Značaj: I kategorija; Stepen zaštite I, II, III stepena
Osnivanje	2019.
Upravitelj	Pokret gorana Sremska Mitrovica

Specijalni rezervat prirode Zasavica nalazi se istočno od rijeke Drine i južno od rijeke Save, na teritoriji grada Sremska Mitrovica i opštine Bogatić. Rezervat čine rijeka Zasavica sa svojim prirodnim i kanalisanim tokom ukupne dužine 33,1 km, vodene površine kanala Jovače i Prekopca i kanalisani i prirodni tok pritoke Batar.^[2]

Zaštićeno područje

Specijalni rezervat prirode Zasavica stavljen je odlukom vlade RS pod zaštitu I kategorije, kako bi se očuvao prirodni vodotok Zasavice, kao osnovni ekološki faktor, gdje su prisutna vodena, močvarna, livadska i šumska staništa, karakteristična za ravničarske predjele.

Na zaštićenom prostoru omogućen je opstanak brojnom specifičnom i raznovrsnom živom svetu:

218 vrsta gljiva,
655 vrsta viših biljaka, među kojima su krajnje ugrožene vrste: aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa), borak (Hippuris vulgaris), jezičasti ljutić (Ranunculus lingua), rebratica (Hottonia palustris),
više od 250 vrsta fitoplanktona,
190 vrsta zooplanktona,
veliki broj beskičmenjaka, među kojima su endemična vrste: zrikavac Metrioptera (Zeuneriana) amplipennis, velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), Pilemia tigrina, panonski prelivac (Apatura metis), uskršnji leptir (Zerynthia (Zerynthia) polyxena)),
19 vrsta riba, od koji su strogo zaštićene vrste: umbra (Umbra krameri), zlatni karaš (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca),
13 vrsta vodozemaca, od kojih su strogo zaštićene vrste: endem peripanonske nizije podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus), crvenotrbi mukač (Bombina bombina) i kreketuša (Hyla arborea),
12 vrsta gmizavaca (barska kornjača (Emys orbicularis), smukulja (Coronella austriaca)),
182 vrste ptica (između ostalih i vrste kategorisane kao SPEC 1, koje pripadaju grupi najugroženijih životinja na planeti: patka njorka (Aythya nyroca), mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), prdavac (Crex crex), orao krstaš (Aquila heliaca), stepski soko (Falco cherrug), šljuka livadarka (Gallinago media)) i
oko 65 vrsta sisara (strogo zaštićene vrste: vidra (Lutra lutra), divlja mačka (Felis silvestris), dabar (Castor fiber)).^[1]

Dio rezervata prekriva i pašnjak sa domaćim životinjama: krava, konj, koza, magarac i mangulica.

Ramsarsko područje

Specijalni rezervat prirode Zasavica je više vodenih i močvarnih ekosistemi uz dijelove poplavnih livada i šuma koje predstavljaju jedno od poslednjih očuvanih netaknutih močvarnih područja u Srbiji. Na listi Ramsarskih područja upisan je sa slijedećim podacima:^[3]

Datum: 13. mart 2008.
Broj područja: 1783
Površina: 1.913 ha
Koordinate:44°56'N 19°32'E

Značajno područje za ptice

Specijalni rezervat proglašen je područjem od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Areas – IBA). Među 182 vrste ptica su i vrste kategorisane kao SPEC 1, koje pripadaju grupi najugroženijih životinja na planeti: patka njorka (Aythya nyroca), mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus),^[4] prdavac (Crex crex), orao krstaš (Aquila heliaca), stepski soko (Falco cherrug), šljuka livadarka (Gallinago media)).

Vanjske veze

„Zasavica”. Kompas kaže Srbija. Pristupljeno 7. 2. 2025.

Patka njorka (Aythya nyroca) - Prirodna staništa su joj močvare i jezera oko metar ili malo više dubine. Hranu nalazi ronjenjem. Hrani se vodenim biljkama, mekušcima, vodenim kukcima i malim ribama.
Mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) iz porodice kormorana - Crne boje, sa bijelim čupercima, dužine 45-55cm.
Orao krstaš, carski ili kraljevski orao (Aquila heliaca) - Veliki orao iz porodice jastrebova (Accipitridae, duljine do 83 cm i raspona krila do 205 cm. Hrani se malim sisavcima, pticama, glodavcima i gušterima, a ponekad i strvinama.