Slovenski Josif Flavije
Slovenski Josif Flavije je uobičajeni naziv za staroslovenski (staroruski) prevod Jevrejskog rata Josifa Flavija, koji sadrži brojne dodatke i nedostatke koji ga izdvajaju od ostalih poznatih prevoda Flavijeve knjige.
U staroslovenskom prevodu sačuvani su neki fragmenti prethodni nepoznati na zapadu, što ga čini "jednim od najfascinantnijih srednjovekovnih prevoda".[1] To uključuje nepoznate pojedinosti o istorijskom Isusu, Johananu Krstitelju i Herodu.
Josifove reference na Isusa koje se nalaze u knjizi 18 i knjizi 20 Jevrejskih starina ne nalaze se u drugim verzijama Jevrejskog rata, osim u slovenskoj verziji.[2][3]
Nastanak uredi
Josif Flavije sam kaže da je napisao dve verzije Jevrejskog rata, jednu na maternjem jeziku za jevrejsku publiku, i drugu za međunarodnu publiku na grčkom.[1] Proučavaoci spisa smatraju da je staroslovenska verzija prevedena sa izgubljenog grčkog izvornika poreklom iz Vizantije.[1][4] Na osnovu karakterističnih grešaka, naučnici su ustanovili da prevod je napravljen sa grčkog originala u 11. ili 12. veku, u razdoblju u kome su mnoga grčka dela prevođena slovenski.[4] Ruski naučnici cene da je prvi prevod "nastao najkasnije 1260-ih godina".[5] Neki naučnici čak prevod povezuju sa prvom slovenskom prevodilačkom školom koja je delovala u 9. i 10. veku.[6] Kembridžova Istorija judaizma ocenjuje da je slovenska verzija nastala u 11. veku, u kontekstu ideološke borbe protiv Hazara.[7]
Mesto nastanka prevoda nije poznato. Naučnici se slažu da postoji više slojeva teksta, koji oslikavaju uticaje više slovenskih sredina. Neki smatraju da su bugarski oblici stariji, dok su brojni rusizmi, odnosno istočnoslavizmi kasniji sloj teksta.[8]
Sačuvani rukopisi uredi
Najraniji sačuvani staroruski rukopis slovenskog Josifa Flavija datira iz 1463. godine.
Grigorije Vasilije, srpski pravoslavni monah i pisar, je u 16. veku "preveo" slovenskog Josifa sa staroruske redakcije na tadašnji srpski jezik.[9] Svi ovi slovenski prevodi prethodili su prvom engleskom prevodu Josipovih spisa, koji je na osnovu latinskog teksta 1602. napravio Thomas Lodge.
Slovenski prevod Istorije jevrejskog rata je široko kopiran i sačuvan u nekih 33 rukopisa. U nekima je protkan hronikama vizantijskih istoričara Jovana Malalasa i Georgija Hamartolosa da bi se stvorila jedinstvena opšta istorija.[6]
Sadržaj uredi
Pored opšte jevrejske istorije koja sačuvana i u drugim prepisima, slavenska verzija sadrži i nepoznate delove o Johananu Krstitelju, Isusu, Herodu i drugih ličnostima. Sledeći pasus govori o Johananu Krstitelju:
Тогда же нѣкꙑи моужь, хождаше по июдѣи въ чюднꙑхъ ѡдеждахъ. прилепивъ власꙑ костиннꙑѧ къ тѣлоу своемоу. на немже мѣсте не покрꙑто бꙑсть ѿ власъ его. а лицемъ бѣꙗше акꙑ дивии. тои пришедъ къ июдѣѡм. вабѧше ихъ на свободоу, глѧ. ꙗко бгъ мѧ посла. да покажю вамъ поуть законнꙑи. имже избоудѣте ѿ многꙑхъ властелинъ. а не боудеть над вами владѣѧ смрътнꙑи. развѣ вꙑшнѧго пославшаго мѧ.
и то слꙑшавше людие, и ради бꙑша. и иде по немъ всѧ июдѣѧ. и ꙗже ѡкрестъ іерс^лма. и ничтоже иного не творѧше имъ. развѣ въ іѡръданстѣмъ стрꙋимени погрꙋжаа и поущаше. показꙑваа ихъ да престаноуть ѿ ѕлꙑхъ дѣлъ. и вдастьсѧ црь избавлѧѧ ихъ и покореваа всѧ непокоривꙑѧ. самъ же непокоренъ боудеть никомоуже. егоже гласомъ, ѡви же пороугахꙋсѧ. ѡвии же ꙗша вѣроу.
и приведеноу бꙑвшю къ архилаеви. и събравшимсѧ закономꙋдрецемъ. въпросиша и кто есть. и кдѣ бꙑсть доселѣ. и сеи ѿвѣщавъ рече, члкъ есмь, идеже мѧ въведе дхъ бжїи. кръмѧсѧ тростнꙑмъ корениемъ и щепками древѧнꙑми. ѡнемъ же грозѧщимсѧ на нь моучити и. ѡнъже не престанеть ѿ тѣхъ глъ и дѣлъ. ѡнъ же рече. вамъ подобаеть престати ѿ своихъ сквернꙑхъ дѣлъ. и прилепитисѧ гоу бгꙋ своемꙋ. [10]
Autentičnost uredi
O autentičnosti slovenskog prevoda se još uvek raspravlja.[11] Neki naučnici smatraju da interpolacije nisu autentične,[12][13] dok drugi dokazuju njihovu autentičnost na osnovu poređenja sa kumranskim spisima otkrivenim u 20. veku i drugim izvorima.[4]
Literatura uredi
- Davies, William David, ur. (2000). The Cambridge History of Judaism, Vol. 3: The Early Roman Period. ISBN 978-0-521-24377-3.
- Leeming, Kate (2016). „The Slavonic Version of Josephus's Jewish War”. A Companion to Josephus. Wiley Blackwell. str. 390–401.
- Chilton, Bruce; Evans, Craig A. (1998). Studying the Historical Jesus: Evaluations of the State of Current Research. ISBN 978-90-04-11142-4.
- Bowman, Steven B. (1987). „Josephus in Byzantium”. u: Feldman, Louis H.; Hata, Gōhei. Josephus, Judaism and Christianity. Brill. ISBN 978-90-04-08554-1.
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 The Slavonic Version of Josephus's Jewish War
- ↑ Van Voorst 2000: str. 85
- ↑ Creed 1932
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Etienne Nodet, The Slavonic Version of the Jewish War of Josephus
- ↑ Древнерусский корпус
- ↑ 6,0 6,1 Leeming 2016: str. 391–92
- ↑ Davies 2000: str. 918
- ↑ Славянската версия на Юдейската война на Йосиф Флавий в контекста на Архивския хронограф
- ↑ Jakovljevic, Zivojin (2011). „Editing in a Sixteenth-century Serbian Manuscript (HM. SMS. 280): A Lexical Analysis with Comparison to the Russian Original”.
- ↑ Мещерский Н. А. История иудейской войны Иосифа Флавия в древнерусском переводе. Москва ; Ленинград, 1958. Том I, стр. 152.
- ↑ THE SLAVONIC JOSEPHUS' ACCOUNT OF THE BAPTIST AND JESUS
- ↑ Chilton & Evans 1998: str. 451
- ↑ Bowman 1987: str. 373–374
Vidi još uredi
Vanjske veze uredi
- (ru) ИЗ «ИСТОРИИ ИУДЕЙСКОЙ ВОЙНЫ» ИОСИФА ФЛАВИЯ (staroruska verzija)
- (en) Etienne Nodet, The Slavonic Version of the Jewish War of Josephus