Sinod u Hiponu
Sinod u Hiponu održan je 393. u Hippo Regiusu u Sjevernoj Africi (današnja Annaba u Alžiru) koji je tad bio jedan od vodećih ranokršćanskih centara, grad u kom je rođen i djelovao sv.Augustin.[1]
| Sinod u Hiponu | |
|---|---|
 | |
| Carstvo | Rimsko Carstvo |
| Rimske provincije | Cezarejska Mauretanija |
U tom gradu održani su i sinodi 394, 397, 401 i 426., a neke od njih vodio je sam sv.Augustin.[1]
Karakteristike uredi
Svim sudionicima tog skupa bilo je naređeno da pošalju sve najvažnije prelate, jedino je Tripolitaniji zbog siromaštva dozvoljeno da pošalje samo jednog. Najveći doprinos tog sinoda bila je kanonizacija Svetog Pisma, koja je definitivno usvojena kao Biblijski kanon na Sinodu u Kartagi 397.[1] U njemu su se našli i oni spisi koje su kasnije Protestanti klasificirali kao apokrifne.[1]
Jedan od zaključaka tog sinoda bio je da sinode treba održavati svake godine, ali se to biskupima učinilo suviše teškim, pa je to ubrzo palo u zaborav.[1] Sinod je donio uvjet za nove klerike - od njih se tražilo da prije zaređenja svi članovi njihovog kućanstva budu kršćani.