Sjeverna Osetija-Alanija

(Preusmjereno sa stranice Severna Osetija — Alanija)

Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Респу́блика Се́верная Осе́тия-Ала́ния
Республикӕ Цӕгат Ирыстон-Алани    

Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Površina

- ukupno
- % vode

85. po veličini

- 8.000 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

68. po veličini

- 710.275 (2002.)
- 88,8/km²

Politički status [[{{{pol stat poveznica}}}|republika]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]]
Privredna regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski, osetski
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Himna -
Automobilska oznaka 15
Vremenska zona
Moskovsko vrijeme (UTC+3)

Sjeverna Osetija (osetinski: Цæгат Ирыстон, ruski: Северная Осетия) ili Alanija (osetinski: Алани, ruski: Alaniя), zvanično Republika Sjeverna Osetija-Alanija (osetinski: Республикӕ Цӕгат Ирыстон-Алани, ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия-Ала́ния), je federalni subjekt u Rusiji.

Historija uredi

Geografija uredi

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dijel republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% ozemlja ove republike je pod šumama.

Rijeke uredi

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Jezera uredi

Planine uredi

 
Karta sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
 
Karta Sjeverne Osetije-Alanije
 
Plemena Oseta

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).

Prirodna bogatstva uredi

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima uredi

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: -5 °C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24 °C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju

Upravna podjela uredi

Stanovništvo uredi

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera uredi

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi uredi

Politika uredi

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura uredi

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta uredi

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Privreda uredi

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet uredi

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.

Turizam uredi

Republika je važan objekt i unutar republičkog i Saveznog turizma. Interes za atrakcije Osetije pokazuju i stanovnici regije, od kojih je značajan dio izravno ili neizravno uključen u njezinu turističku industriju. Turizam ima veliki potencijal, zahvaljujući netaknutim kutovima prirode u kombinaciji s povijesnim spomenicima Vladikavkaza i cijele Osetije-Alanije.[1]

Razno uredi

Vidi još uredi

Vanjske poveznice uredi

Opće uredi

Prosvjeta uredi

Masmediji uredi


Izvori uredi