Severin na Kupi

Severin na Kupi je naselje u Gorskom kotaru u sastavu Grada Vrbovsko u Primorsko-goranskoj županiji.

Severin na Kupi - kaštel Zrinski
Severin na Kupi
Severin na Kupi na karti Hrvatske
Severin na Kupi
Severin na Kupi
Severin na Kupi na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Vrbovsko
Mikroregija Gorski kotar
Najbliži (veći) grad Vrbovsko
Površina 1,44 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.419 N
 - z. d. 15.172 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 157
 - Gustoća 109 st./km²
Pošta 51329 Severin na Kupi
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI

SmještajUredi

Nalazi se u Gorskom kotaru, u blizini grada Vrbovsko, kojem administrativno pripada. Na desnoj je obali rijeke Kupe, a obala na suprotnoj strani rijeke pripada Beloj krajini u susjednoj državi Sloveniji.

 
Rijeka Kupa, na kojoj se nalazi Severin, granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije

Obližnja naselja su: Lukovdol, oko 3 km zapadno, Veliki i Mali Jadrč, 2 km južno, Zdihovo, 4 km istočno te Sinji Vrh sjeverno (Bela krajina).

PrometUredi

Smješten je na Lujzijani (tzv.državna cesta D3 Rijeka-Zagreb) i poznato je odmorište. Međutim, izgradnjom moderne autoceste Rijeka-Zagreb, izgubio je na prometnom značaju.

Nedaleko od sela prolazi i slijepa željeznička pruga. Ona je prije 2. svjetskog rata djelomično izgrađena od Vrbovskog do Zdihova i trebala je biti izgrađena do Črnomelja u susjednoj Sloveniji. Zbog rata projekt je stao te nikada nije nastavljen.

StanovništvoUredi

Mjesto ima 157 stanovnika, prema popisu iz 2001. godine.

Iako smješten u regiji koju karakterizira izrazita i dugotrajna depopulacija uzrokovana u ponajprije emigracijom, kretanje broja stanovnika u Severinu, od kada postoje službeni popisi, imalo je čak tri etape rasta.

Druga polovina XIX. st. razdoblje je porasta broja stanovnika sa 102 1857. g. na 178 1890. g. Početkom XX. st. dolazi do pada (1921. g. 93 stanovnika), a sredinom istog stoljeća do drugog razdoblja porasta (1953. g. 133 stanovnika). Zatim slijedi tridesetogodišnja stagnacija te koncem 20. st. ponovni porast broja stanovnika.

Popis iz 1991. g. naročito je zanimljiv jer je prema njemu postignut rekord od čak 209 stanovnika, a što je gotovo dvostruko više nego prema popisu koji mu je prethodio. No, ne radi se o stvarnom povećanju već o činjenici što u Severinu ima mnogo vikendica pa su mnogi njihovi vlasnici prijavili boravište u Severinu kako bi izbjegli plaćanje poreza na vikendice, iako tamo doista ne žive.

PovijestUredi

 
Frankopanski kaštel u Severinu na Kupi

Do sredine XVII. st. Severin na Kupi je središte Severinske županije, a 1776. prima povelju kraljice Habsburške Monarhije Marije Terezije uz privilegije.

KaštelUredi

U Severinu se nalazi Frankopanski kaštel. Dvorac se spominje od 1558. godine. Najprije je bio u posjedu Frankopana. Frankopani se udružuju s knezovima Zrinskim u borbi protiv Turaka pa dijele svoja dobra.

Severin su 1580. g. Zrinski prepustili knezu Gašparu Frankopanu Tržačkom, a njega naslijeđuje Vuk Krsto Frankopan. Dvorac je bio u posjedu Frakopana sve do propasti obitelji Zrinski-Frankopan1671. g. nakon čega su opljačkani njihovi feudalni posjedi.

Najprije je Severin pripao pod Ugarsku pa zatim pod Austrijsku vlast. 1682. g. kralj Leopold dodijelio je Severin grofu Ivanu Franji Oršiću. Obitelj Oršić je dvorac 1803. g. preuredila čime je dvorac dobio današnji izgled.

Poslije Oršića dvorac kupuje Ambroz Vranyczany, za čijeg je vremena Severin postao glavno okupljalište prekokupskih rodoljuba.

Nakon Vranyczanija dvorac je još prije Drugog svjetskog rata bio u vlasništvu Vladimira Arka, a nakon što je nacionaliziran, zapušten je i danas je u lošem stanju.

PrivredaUredi

KulturaUredi

  • Kulturno-umjetničko društvo "Frankopan"

IzvorUredi

LiteraturaUredi

  • Lopašić, Radoslav: Oko Kupe i Korane, Matica Hrvatska, 1895.


    Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Severin na Kupi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.