Senat (Fidži)

Senat Fidžija (engleski: Senate of Fiji) bio je gornji dom fidžijskog Parlamenta od 1970. godine (iako je prvi saziv započeo s radom tek 1972. godine) do njegova formalnog ukidanja u aktualnom Ustavu iz 2013. godine. Senat je bio slabiji od dvaju domova tadašnjeg fidžijskog Parlamenta; nije imao zakonodavnu inicijativu, ali je potvrđivao zakone te je mogao zahtijevati izmjene ili uložiti veto, s tim da financijske zakone nije mogao mijenjati, samo uložiti veto na njih. Predstavnički dom je mogao zaobići senatski veto tako što je nakon minimalno šest mjeseci ponovo izglasao identičan zakon kao onaj što ga je Senat zaustavio, osim u slučaju veta uloženog na izmjene ustava, koji je bio apsolutne prirode. Senat je imao maksimalno 21 dan (odnosno 7 dana u slučaju hitne procedure) za odluku o zakonu poslanom iz donjeg doma, a u slučaju da ju ne bi donio - smatralo bi se da je suglasan s prijedlogom.

Senat Fidžija
Senate of Fiji
Coat of arms of Fiji.svg
Vrsta
Vrstagornji dom fidžijskog Parlamenta
Historija
Osnovano10. listopada 1970.
Raspušteno6. rujna 2013.
Vodstvo
PredsjednikKinijoji Maivalili, nezavisni
(od 2006. do raspuštanja)
Broj zastupnika32 (1999.)
Mjesto zasjedanja
Government Buildings Fiji August 2014.jpg
Fidži Vladine zgrade, Suva, Fidži

Od 1972. godine do ukidanja, struktura Senata mijenjana je nekoliko puta. Nakon što je dotadašnje jednodomno Zakonodavno vijeće podijeljeno na dva doma, Senat je postao gornji dom s 22 senatora, koje je formalno imenovao Generalni guverner među kandidatima koje su predlagali Veliko vijeće poglavica (8), Premijer (7), čelnik oporbe (6) i Vijeće Rotume (1). Mandat senatora trajao je šest godina, s tim da se polovica mijenjala svake tri godine. Inicijalno, Senat je bio trajno tijelo koje se nikada nije raspuštalo.

Nakon državnih udara i izmjene ustava 1987. godine, Fidži je stekao punu i formalnu nezavisnost, a to je dovelo i do promjene strukture Senata. Broj senatora povećan je na 34, a imenovao ih je Predsjednik. Mandat je trajao četiri godine, uz umirovljenje polovice senatora svako dvije godine. Ovoga puta je Veliko vijeće poglavica predlagalo čak 24 senatora, Rotuma je ostala na jednom, dok je Predsjednik imenovao preostalih devet po vlastitoj diskreciji, među članovima indofidžijske i manjinskih etničkih skupina. Senat je i dalje ostao trajno tijelo, a ovakav režim trajao je sve do 1999. godine.

Nakon novih ustavnih promjena i njihovih stupanja na snagu, struktura Senata promijenjena je posljednji put prije ukidanja tijela. Senat je u tom trenutku imao 32 senatora, koji su služili fiksne mandate u trajanju od pet godina; saziv Senata po prvi puta se poklapao sa sazivom i mandatom Predstavničkog doma. Senatore je opet imenovao Predsjednik, a prema sljedećem nominacijskom ključu - Veliko vijeće poglavica davalo je 14 kandidata, Premijer devet, čelnik oporbe osam i Rotuma jednog. Senatori su među sobom birali predsjednika i potpredsjednika, a mogli su biti imenovani i u izvršnu vlast.

Stupanjem na snagu Ustava iz 2013. godine, nakon serije političkih previranja, Senat i Predstavnički dom su ukinuti, a Parlament je reformiran kao jednodomno zakonodavno tijelo.

Vanjske vezeUredi