Senad Hadžifejzović
Ovaj članak zahtijeva sređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti. |
Senad Hadžifejzović (Sjenica, 15. maja 1962.) je bosanskohercegovački novinar.
| Senad Hadžifejzović | |
|---|---|
[[Datoteka: |250px]] | |
| Rođen/a | 15. 5. 1962. Sjenica, SR Srbija, SFRJ |
| Obrazovanje | F. političkih nauka Beograd F. političkih nauka Sarajevo FAMU (Prag) |
| Zanimanje | novinar |
| Godine aktivnosti | 1978 - |
Biografija uredi
Porijeklo uredi
Prema Senadovim riječima, osnivač porodice Hadžifejzović bio je Arapin, oficir turske vojske, koji je oženio djevojku iz oblasti i plemena Karaman u Anadoliji, a po dolasku na Balkan bio je muhafiz (komandant tvrđave) u Ulcinju i Herceg Novom.[1]
Karijera uredi
Njegov prvi tekst objavljen je u novinama 1974. godine, beogradska Borba objavila je tekst 12-ogodišnjeg Hadžifejzovića kao najbolji novinarski rad mladog autora.
Od 1978. do rata radio je za: Borbu (Beograd), Večernje Novosti (Beograd), Omladinske novine, Radio Index 202 (Beograd), Radio Sarajevo 202, Večernje novine (Sarajevo), Naši Dani (Sarajevo), Walter (Sarajevo) i dr., objavljujući veliki broj članaka i reportaža. Na radio stanicama je bio reporter, voditelj, urednik.
Od 1981. do 1984. studirao žurnalistiku na Fakultetima političkih nauka u Beogradu i Sarajevu. Diplomirao u Sarajevu 1984. i bio najmlađi diplomac na fakultetu. Prvi profesionalni ugovor potpisao 1985. za Radio Sarajevo i iste godine postao najmlađi urednik Radio Sarajeva. Urednik Zajedničkog programa radio stanica Bosne i Hercegovine. Uređivao i koordinirao program 52 lokalne stanice u BiH, uređivao i vodio zajedničku informativnu emisiju „Susret na talasu“. 1987. pokrenuo i uređivao Omladinski program, najveći medijski projekat u Jugoslaviji. Projekat uređivao sa Borom Kontićem. Omladinski program dnevno je slušalo 800.000 mladih u cijeloj Jugoslaviji. Naredne godine specijalizirao televizijsku i dokumentarnu režiju na FAMU akademiji (Filmska akademija) u Pragu (Čehoslovačka), gdje mu je mentor bila profesorica Hana Jemelíková. Od 1988. do 1992. uređivao i vodio emisiju „Pet do dvanaest“ na Televiziji Sarajevo (sa Aleksandrom Pavlovićem). Gosti emisije bila su najznačajnija imena jugoslovenske inteligencije. Ova emisija je ostala posljednja emisija zajedničke JRT.
1990. godine pokrenuo, uređivao i vodio „HadžiFace to Face“, prvi televizijski talk show u Jugoslaviji. Emitiran je uživo, favorizirajući direktnu raspravu sa gledaocima o aktuelnim temama. Bilo je to pionirsko iskustvo i za autora i za javnost- uključivanje gledalaca u program uživo bez prethodne provjere njihovog identiteta. 1990. godine imenovan za urednika i voditelja Dnevnika, centralne informativne emisije Televizije Sarajevo, postajući najmlađi urednik Dnevnika u Jugoslaviji. Istovremeno radi je i kao šef DESK-a, reporter, specijalni izvještač sa ključnih političkih događaja u zemlji.
1993. bio je jedan od osnivača i prvi glavni i odgovorni urednik Radija Stari Grad u Sarajevu. Od 1993. do 1996. bio je dopisnik RFI-ja (Radio France International).
Od 1996. do 1998. uređivao i vodio remake talk-showa Face to Face.
1996. godine imenovan za glavnog urednika informativnog programa TVBiH.
1998. imenovan za glavnog i odgovornog urednika i direktora Televizije Bosne i Hercegovine. U istraživanjima javnosti koje je provela agencija Mareco Index Bosnia, TVBiH je u periodu 1998-2000. imala ubjedljivo najveću gledanost. U istom periodu otplaćeni su (naslijeđeni) milionski dugovi TVBiH, kupljen sportski i eksluzivni program za naredne četiri godine, obnovljeni porušeni studiji, modernizovana tehnika i domaći program. 2000. godine, novo privremeno rukovodstvo RTV BiH, pod političkim diktatom, donijelo odluku da Hadžifejzovića smijeni sa dužnosti glavnog urednika i direktora TVBiH uz paradoksalno obrazloženje da je to učinjeno «na zahtjev Senada Hadžifejzovića». Prešutno, bez obrazloženja, smijenjen i sa mjesta urednika dnevnika. Ostao bez posla, bez ikakvog angažmana.
2002. objavio knjigu Rat uživo - War: live on air, na bosanskom i engleskom. Knjiga je kompilacija razgovora koje je autor vodio u programu uživo sa ključnim akterima rata u Bosni i Hercegovini od ‘92. do ‘95. Knjiga je proglašena „Knjigom godine u BiH“ 2003. godine.
2003. privremeno imenovan za urednika specijalnih projekata PBS-a (Public Broadcasting Service). Imenovanje je bilo izvinjenje i pokušaj nagodbe novog rukovodstva RTVBiH za smjenu Hadžifejzovića koju je obavilo bivše rukovodstvo televizije 2000. godine. 2003. nakon takve „satisfakcije“, u saradnji sa TV Hayat, nastavio projekat dnevnika - „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“. Centralni dnevnik je najgledanija informativna emisija u BiH, najdugotrajniji televizijski dnevnik jednog urednika-autora u historiji regiona. Od 1990. do 2017., u dvadesetsedam godina, uživo emitovano blizu 2.600 dnevnika. 2009. osnovao FACE TV, prvu HD televiziju u regionu, koja je prvobitno program emitovala u iznajmljenom terminu na TV1 od 2010. godine. 2012. 15. januara FACE TV počeo je emitovanje svog programa na svom kanalu, frekfenciji, preko kabl operatera, EUTELSAT-a, IP platformi. Koncept FACE-a je slobodno, direktno, nezavisno, istraživačko novinarstvo, program uživo, domaća i regionalna produkcija, nova tv lica - FACE tv nove tv FACE.
Cijeli profesionalni život radi isključivo u programu uživo.
Objavljena djela uredi
- Senad Hadžifejzović, Rat uživo - War: live on air, Mladinska knjiga, Ljubljana, 2002.
Nagrade uredi
Dobio je sljedeća priznanja:
- 1991. TV ličnost godine
- 1993. Najbolji novinar u Bosni i Hercegovini-Savez novinara BH
- 1996. Najbolja TV emisija u Bosni i Hercegovini - “Face to face”
- 1997. Najbolja TV emisija u Bosni i Hercegovini - “Face to face”
- 1999. Najbolja TV godine u BiH - TV BiH-Savez novinara BH
- 2003. Nabolja knjiga- publicistika u BiH - “Rat uživo” Udruženje izdavača BH
- 2004. Srebrena plaketa grada Srebrenice
- 2005. Najveće društveno priznanje - Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva
- 2005. Nagrada Internacionalne lige humanista - “Humanista godine” plaketa Linus Pauling
- 2010. Najbolji medijski menadžer „Menadžer godine“ regiona
- 2014. Najbolji novinar u BiH - Društvo novinara BH
- 2014. Nagrada „Medijski tv servis Evrope-Face tv“- Evropski pokret BH
- 2015. Nagrada za životno djelo - Direkcija „Najmenadžer jugoistočne Evrope“
- 2016. Plaketa Kantona Sarajevo „2. maj“
- 2017. Nagrada za hrabrost „BH Akademija USA“, Washington
- 2017. Specijalno priznanje - Direkcija „Najmenadžer jugoistočne Evrope“
Spoljašne veze uredi
Bilješke uredi
Izvori uredi
- ↑ „Senad Hadžifejzović: Nije to bitka za Nikšić, već za cijeli region [11:46 — 12:27 min.”]. Televizija Nikšić. 9. 3. 2021..