Wikipedija

Savo Skarić

Savo Skarić (Sarajevo, 27. 1. 1878. – 8. 9. 1909.) bio je pisac, satirični hroničar i vicmajstor.

Spomenik Savi Skariću nalazi se u Velikom parku u Sarajevu.

Biografija uredi

Savo Skarić je rođen 27. 1. 1878. godine u Sarajevu, u staroj sarajevskoj porodici. U rodnom gradu je završio osnovnu školu i šest razreda gimnazije. Već kao učenik najviše pažnje je pokazivao za jezičko šarenilo mahale. Taj jezik starog Sarajeva prenosio je u školi, praveći njime duhovite šale i kalambure, po čemu je u svom, školskom društvu, bio vrlo popularan. Sa svojim drugovima Živkom Nježićem, Vasom Glušcem, Vasom Kondićem i drugima, počeo je vrlo rano da se zanima i za politička pitanja. Prvi impuls za organizaciju tih omladinaca dala je borba za srpsku crkvenu-školsku autonomiju, kada oni osnivaju tajno političko-književno udruženje, koje izdaje i svoj nelegalni list Srpska svijest (1896). Kao učenik, Skarić se bavio i sakupljanjem narodnih pjesama, koje je bilježio od seljaka iz sarajevske okoline i slao Akademiji u Beograd. Završivši šest razreda gimnazije, upisao se na farmaceutski fakultet u Zagrebu, gdje je bio aktivan u studentskim organizacijama. Na studijama je obolio od reumatizma zglobova, pa se 1904. godine, pred diplomski ispit, vratio u Sarajevo, gdje se iz postelje do smrti više nije digao. U avgustu 1906. godine, već teško bolestan, prvi put se javno oglasio u sarajevskom političkom dnevniku Srpska riječ svojom satiričkom reportažom Zmbiljem, pod nazivom Politički zerzevat. Umro je u Sarajevu 8. 9. 1909. godine, u 32. godini života.

Bibliografija uredi

  • Zembilj: Šala i maskara, knjiga I i knjiga II, Sarajevo 1908.
  • Zembilj: Šala i maskara, knjiga III, Sarajevo 1936.

Prve dvije knjige priredio je sam autor, a izdala prva dioničarska štamparija u Sarajevu. Treću knjigu izdao je sarajevski časopis Pregled i ona predstavlja sabrana cjelokupna djela Save Skarića.

Literatura o Zembilju Save Skarića uredi

Politika, 1908, br. 1542. Srpska riječ, 1908, br. 99.

  • D.: Savo Skarić – Džumbusdžija: Zembilj

Srpska riječ, 1908, br. 92.

  • Mirčeta: Zembilj, napisao Savo Skarić – Džumbusdžija

Bosanska vila, XXIII/1908, br. 13, pp. 207–208

  • D. M. Šijački: Savo Skarić

Beogradske novine, XV/1909, br. 238.

  • S. Kobasica: Zembilj. Šala i maskara, sv. I i II

Delo, XIV/1909, br. 1, pp. 118–120.

  • Anonim: Savo Skarić, 1878-1909 (nekrolog)

Bosanska vila, XIV/1909, br. 17-18, pp. 257–258

  • Ž. (Živko Nježić): Pismo Savi Skariću – Zembilju, najvrsnijem drugu i mnogo stradalnom mučeniku (nekrolog u stihu)

Srpska riječ, 23. IX 1909.

  • Anonim: Sprovod Save Skarića – Zembilja

Mali žurnal, XVI/1909, br. 241.

  • Antikus (Aleksandar Omčikus): Savo Skarić – Zembilj (nekrolog)

Srpska riječ, 1909, br. 184.

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj (nekrolog u stihu)

Vrač pogađač, 1909, br. 197

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj (nekrolog)

Brankovo kolo, XV/1909, br. 37, pp. 590

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj (nekrolog)

Mali žurnal, XVI/1909, br. 238.

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj (nekrolog)

Odjek, VIII/1909, br. 197.

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj (nekrolog)

Politika, 1909, br. 2017.

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj

Samouprava, 1909, br. 196 i 197

  • Bam Bus: 26. VIII 1913!!! Banjaluka

Vrač pogađač, 1913, br. 254.

  • J. Kršić: Savo Skarić – Zembilj

Pregled, IX/1935, sv.137-138, pp. 322–330. (drugi put objavljeno s izvjesnim izmjenama, kao predgovor u knjizi Zembilj III, Sarajevo 1936, pp. 5–15, treći put u knjizi Odabrani članci. Sarajevo 1952, pp. 253–267, najzad, opet u knjizi Članci i kritike, Beograd 1966, pp. 67–81)

  • Anonim: Savo Skarić – Zembilj

Apotekarski glasnik, XII/1940, br. 412

  • J. Kršić: Bosanska satira

Pregled, 1946, br. 4-5, pp. 380–389. (drugi put objavljeno u knjizi Spomenica palih pisaca, Sarajevo, 1952, pp. 131–143, zatim, u proširenom obliku u Odabranim člancima, Sarajevo 1952, pp. 48–69, i najzad, u knjizi Članci i kritike, Beograd 1966, pp. 91–112)

  • M. Marković: Savo Skarić – Zembilj

Oslobođenje, 13. IX 1953.

  • M. Marković: Savo Skarić – Zembilj

Oslobođenje, 13. IX 1959

  • M. Kvapil: Savo Skarić Zembilj i Petar Kočić

Izraz, X/1966, br. 10, pp. 365–381; br. 11, pp. 485–499; br. 12, pp. 582–596.

  • R. Papić Neustrašivi satiričar. Uz godišnjicu rođenja

Odjek, 1-5. II 1978, br. 3.

Humoristično-satirični feljton Save Skarića uredi

 
Knjiga Save Skarića "Izabrana djela", priredio Dejan Đuričković

Tokom tri godine od augusta 1906. godine do augusta 1909. godine feljton Save Skarića, objavljivan svake sedmice u sarajevskom dnevnom listu Srpska riječ, pobuđivao je izuzetno interesovanje i bio u žiži javnog života. U svojoj užoj, sarajevskoj sredini Skarić je za života bio neobično popularan pisac. Bio je kozer naročitog šarma i posebnog posmatračkog dara, s lakoćom je otkrivao viši smisao i opšti interes u običnim stvarima dnevnog života, i za njegovu sredinu relevantnost velikih pitanja s nepredgledne i hladne pučine dalekog svijeta. Humorističko-ironičnom prirodom svoga duha, odlučnim i javnim stavom u stvarima društvenog i političkog života, konačno neobičnom fantazijskom lepršavošću i šarmom svoga jezika, imao je jedinstvenu okupljačku snagu i jedinstveno zračio na čitalačku masu. Njegov feljton bio je najmasovnija politička škola u Sarajevu onoga vremena-o tome govore brojna svjedočanstva koja su nam ostala o djelatnosti i tužnoj ličnoj sudbini ovog paćenika koji se, nepokretan, sa bolesničke postelje, posljednje tri godine, koliko je trajala njegova prekratka spisateljska djelatnost, smijehom i satirom opraštao od života. Bio je svjestan da je pred svjetskom velesilom Austrijom njegova Bosna i Hercegovina mali David pred divom Golijatom i da je postelja u koju je pao samrtna. Ali ni s jednim ni s drugim nije se mirio, ismijavao je i jednu i drugu, i Austriju i bolest ozaren snagom duha, vedrine i optimizma, prevazilazio ličnu gorčinu i beznadežnost, spuštenu zavjesu berlinske predstave 1878, koja je njegovu domovinu „uokvirila“. U njegovim feljtonima pisanim prisno gotovo familijarno, bez umjetničkih pretenzija i literariziranja, sarajevska publika se lako i neposredno prepoznavala, u njihovom stvaranju je zapravo i sama učestvovala.

Iz predgovora Dejana Đuričkovića U Sarajevu se nalazi ulica pod nazivom Savo Skarić.

Vanjski linkovi uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Savo_Skarić&oldid=41821214