Samoski ili Samski rat bio je kratokrajni vojni sukob koji se godine 440. i 439. pne. vodio između grčkih polisa Atene i Samosa. Povod je bila atenska intervencija u sukob između Samosa - koji je dotada bio član Delskog saveza i atenski saveznik - i Mileta na obali Male Azije. Kada su Samljani odbili atenski zahtjev da obustave napad na Milet, Atena je poslala eskpediciju koja je svrgnula samosku oligarhijsku vladu i postavila atenski garnizon u gradu. Međutim, oligarsi su se brzo vratili uz perzijsku financijsku pomoć.

Samoski rat
Datum cca. 440. pne.439. pne.
Lokacija Samos
Rezultat Atenska pobjeda; samoska predaja
Casus
belli
Samljanima je "naređeno da prekinu rat protiv Milećana, (ali) su to odbili učiniti"
Zaraćene strane
Atena Samos
Komandanti
Periklo

Atena je na to poslala mornarička pojačanja na čelu s Periklom, koji je lako porazio pobunjeničku flotu i blokirao otok. Međutim, kada je stigla vijest da pobunjenicima u pomoć stiže perzijska flota s juga, Periklo joj je s glavninom svojih snaga krenuo u susret. To je pobunjenicima omogućilo da probiju blokadu na dva tjedna. Kada se ispostavilo da Perzijanci ne žele otvoreni sukob s Atenom, Periklo se vratio i ponovno uspostavio blokadu. Ona je trajala devet mjeseci. Na kraju se Samos predao, pristao srušiti svoje bedeme, predati svu svoju flotu, u Atenu poslati taoce te se obavezao na plaćanje odštete Ateni sljedećih 26 godina.

Pobunjeni Samljani su također tražili pomoć od Sparte; spartanski kraljevi su joj bili skloni pružiti, ali Korint, spartanski glavni partner u Peloponeskom savezu nije htio rat s Atenom. Sedam godina kasnije, kada je Korkira zatražila atensku pomoć protiv Korinta, Korinćani su je nastojali spriječiti podsjetivši Atenjane na svoje postupanje u samoskom ratu. Atenjani su, međutim, ipak intervenirali što je dovelo do peloponeskog rata.

Reference uredi