Otvori glavni meni
Samuel Johnson

Samuel Johnson [ˈsæmjuːəl ˈdʒɒnsən] (poznat i kao Dr Johnson) (Lichfield, 18. septembra 1709. – London, 13. decembra 1784), jedan od najvećih ličnosti engleske književnosti[1]: pjesnik, esejist, biograf, leksikograf i književni kritičar. Također je bio poznat po dosjetljivosti i dipadljivom proznom stilu, kao i po aformizmima.[2] Dr Johnson je najcitiraniji britanski pisac iza Shakespearea[3] i smatra se jednom od najznamenitijih ličnosti Britanije 18. vijeka.[4].

Najvažnija djelaUredi

Eseji, pamfleti, članciUredi

1747. Plan for a Dictionary of the English Language
1750-1752   The Rambler
1758-1760. The Idler (1758-1760)
1765. Preface [to The Plays of William Shakespeare]
1770. The False Alarm
1771. Thoughts on the Late Transactions Respecting Falkland's Islands
1774. The Patriot
1775. Taxation No Tyranny

PozijaUredi

1738. London
1747. Prologue at the Opening of the Theatre in Drury Lane
1749 The Vanity of Human Wishes
Irene, a Tragedy

RječnikUredi

1755. Preface to Dictionary of the English Language.

NoveleUredi

1759. The History of Rasselas, Prince of Abissinia

CitatiUredi

U današnje doba razne izjave Samuela Johnsona su ostale poznate i često se citiraju. Maleni primjer tih njegovih često citiranih izjava su:

  • Bolje je živjeti bogat, nego umreti bogat
  • Nije važno kako čovjek umre nego kako živi
  • Život je napredak od želim do želim, a ne od uživanja do uživanja
  • Put u pakao je popločen dobrim namjerama
  • Dostojanstvena briga za siromašne je pravi test civilizacije
  • Nacionalizam je zadnje pribježište nitkova

IzvoriUredi

  1. "Dr. Johnson", Websters Dictionar, retrieved 14 July 2007.[1]
  2. "Samuel Johnson", Encyclopedia Britannica 15th Edition, retrieved 14 June 2007.[2]
  3. "Samuel Johnson", Encyclopedia Britannica 15th Edition, retrieved 05 June 2007.[3]
  4. "Samuel Johnson", Britannica Concise, retrieved 14 June 2007.[4]

Vanjske vezeUredi