Otvori glavni meni

Safranbolu je grad i kajmakam u Provinciji Karabük, u turskoj regiji Crno More od 49 014 stanovnika.

Safranbolu
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 41°15′N 32°41′E / 41.250°N 32.683°E / 41.250; 32.683
država  Turska
regija Crno More
provincija Karabük
Vlast
 - gradonačelnik Dr. Necdet Aksoy
Površina
 - Ukupna 1013 km²
Visina 485
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 49 014
 - Područje utjecaja 60 358
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 78600
Pozivni broj (+90) 370
Službena stranica www.safranbolu
Karta
Safranbolu is located in Turska
Safranbolu
Safranbolu
Safranbolu na karti Turske

Sadržaj/Садржај

Geografske karakteristikeUredi

Grad leži leži na sjeveru Turske, u brdovitoj unutrašnjosti Anadolije, udaljen oko 200 km sjeverno od Ankare, i oko 100 km južno od Crnog mora. Grad je dobio ime od grčke riječi saffron koja znači "šafran", te je prije bio poznat kao Saframpolis (grčki: Σαφραμπολις, "Grad šafrana"). On je od davnina bio poznat po tradiciji uzgoja i trgovini šafranom, ona se još i danas održava u obližnjem selu Davutobası koje slovi kao uzgajalište najboljih šafrana na svijetu.

Stari dio grada Safranbolua, izrastao je u vrijeme trgovine šafranima, on leži u dubokoj i vlažnoj kotlini u inače stepskom krajoliku. Grad ima 1008 historijskih spomenika iz osmanskog razdoblja: privatni muzej, 25 džamija, pet turbeta (mauzoleja), osam česmi, pet hamama, tri karavan-saraja, sunčani sat i stotine privatnih historijskih kuća i vila tradicionalne gradnje.

Tu su i tragovi prahistorijskih i antičkih naselja poput gromila, grobnica i rimskih mostova. Zbog toga je 1994. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. [1]

Novi dio grada se nalazi na visoravni, oko 2 km zapadno od Starog grada. U njemu se nalazi više obrazovnih institucija poput Fakulteta likovnih umjetnosti i dizajna - Fethi Toker koji je odjel univerziteta Zonguldak Karaelmas.

HistorijaUredi

 
Historijski centar Safranbolua

Historijska pokrajina Paflagonija je od davnina bila domom mnogim narodima (Paflagonci, Kaški, Kapadocijci). Područje grada Safranbolua je bilo naseljeno još u prahistoriji o ćemu svjedoče grobnice isklesane u njenim stijenama. Turci Seldžuci osvajaju taj kraj - 1196. pa je grad Saframpolis je pripao pokrajini Sinop. Oni su ga najprije prozvali Zalifre, a potom Taraklıborlu, no nakraju su samo preveli stari grčki naziv u Safranbolu.

Od 13. vijeka pa sve do dolaska željeznice početkom 20. vijeka, Safranbolu je bio važna karavanska stanica na glavnom putu koji je spajao Istok i Zapad Osmanskog carstva, ali i Evropu s Orijentom. Stara džamija, kupatilo i Medresa Sulejman paše su izgrađeni 1322. godine. Na vrhuncu razvoja u 17. vijeku proširena je gradska tržnica kako bi se udovoljilo zahtjevima sve većeg broja posjetitelja. Iz ovog razdoblja su sačuvane mnoge građevine kao što su: Konak Cinci koji je imao više od 60 gostinjskih soba (1640.-48.), Džamije Koprülü (1661.) i Let Paša (1796.), kao i brojne trgovine, štale i kupatila. Arhitektura Safranbolua iz ovog razdoblja je utjecala na urbanistički razvoj gradova u cijelom Osmanskom carstvu.

Dolaskom željeznice u 19. vijeku Safranbolu je izgubio na važnosti, a administrativni centar turske provincije postaje grad Karabük sa svojom željezarom, ali je to bila sreća u nesreći, jer je upravo zbog toga arhitektura grada ostala nedirnuta industrijskim napretkom.

KarakteristikeUredi

Historijski grad Safranbolu
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Turska
Registriran: 1994. (18. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, v
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Historijski centar grada Safranbola leži južno od antičke citadele, u pravcu jug-istok, a sastoji se od četiri dijela:

  • Trokutasti Pazar Çukur ("Rupa") u donjem dijelu grada, okružen kućama i radionicama zanatlija kao što su kožari, kovači, krojači, sjedlari i obućari. Ulice u toj mahali su uske i zakrivljene prateći obrise dvaju rijeka koje ju uokviruju. Popločane su tako da im je središnji dio uzdignut kako bi se vode izlijevale prema krajevima. Starije kuće imaju poludrvene konstrukcije, a ostatak fasada je ispunjavan raznim materijalima (glina, cigla, i sl.). Njihove fasade prema ulici nemaju prozora te izgledaju kao nastavak vrtnih zidova; glavne prostorije su na prvom katu, dok su stropovi bogato ukrašeni rezbarijama u drvetu, i oslikani.
  • Kıranköy je nekad bila mahala kaura (nemuslimana) koja je svojom arhitekturom podsjećala na slične kvartove tadašnjih evropskih gradova, kao što su zanatlije i trgovci koji su živjeli odmah iznad svojih radionica i trgovina, dok su im podrumi služili kao skladišta i konobe.
  • Bağlar ("vinogradi") je mahala koja se sastojala od usamljenih kuća s velikim vrtovima.
  • Novija mahala koja se prostire izvan historijskog centra.

Gradovi prijateljiUredi

Safranbolu ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima;

IzvoriUredi

  1. "City of Safranbolu" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/614. pristupljeno 16. 09. 2013. 

Vanjske vezeUredi