Sabka (arapski: سبخة, sabẖa) su slaništa po ravnicama i geološkim depresijama, uobičajena duž obala Sjeverne Afrike i Arabije.[1]

Sabka
العرق الشرقي الكبير
Sabka Zemoul kod Um el Buagija
Sabka Zemoul kod Um el Buagija
Regije Sjeverna Afrika
Arabija

KarakteristikeUredi

Sabke su velike obalne plimne ravnice, povezane sa lagunama, čije su vode pune soli. U njima se za oseke događaju karakteristični geološki procesi vezani za kopno, to se prije svega odnosi na taložni materijal. Nasuprot tome u vrijeme plime prevladavaju procesi uvjetovani podvodnim - morskim ambijentom.[2]

Sabke najčešće graniče sa pješčanim dinama i imaju meka, ali nepropusna dna, zbog periodičnih poplava i isparavanja. Koncentracija morske vode i kapilarno ispuštanje podzemnih voda rezultira taloženjem gipsa, kalcita i aragonita.[1] Pretpostavlja se da je najveći dio sabki u geološkoj historiji bio mali morski zaljev sličan bazenu, nastao evaporacijom.[1]

Sabka se dijele na obalne i kopnene, a to zavisi o nihovim talozima.[2]

U obalnim sabkama utjecaj kopna na taložne procese vidi se u njihovim vodama zasoljenim muljnim karbonatima nalazi puno kopnenih taloga. Za razliku od tog u sastavu kopnenih sabki dominira pijesak sa dina, a utjecaj mora vidi se po karbonatnim česticama koje nanose vjetrovi, najčešće su to skeleti litoralnih morskih životinjica čije su kućice od kalcita. To cikličko izmjenjivanje morskih i kopnenih taloga značajna je karakteristika sabki.[2]

U sabke se ubrajaju i plimne ravnice po suhim pustinjama, koje u svom sastavu, zbog evaporacije, imaju razne solne taloge. Tipičan primjer takvih sabki su dijelovi obale Perzijskog zaljeva u Emiratu Abu Dabi.[2]

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Sabkhah, saline flat (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/science/sabkhah. Pristupljeno 17.2. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Sabka (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53900. Pristupljeno 17.2. 2020. 

Vanjske vezeUredi