Sabka
Sabka (arapski: سبخة, sabẖa) su slaništa po ravnicama i geološkim depresijama, uobičajena duž obala Sjeverne Afrike i Arabije.[1]
| Sabka العرق الشرقي الكبير | |
|---|---|
 | |
| Regije | Sjeverna Afrika Arabija |
Karakteristike uredi
Sabke su velike obalne plimne ravnice, povezane sa lagunama, čije su vode pune soli. U njima se za oseke događaju karakteristični geološki procesi vezani za kopno, to se prije svega odnosi na taložni materijal. Nasuprot tome u vrijeme plime prevladavaju procesi uvjetovani podvodnim - morskim ambijentom.[2]
Sabke najčešće graniče sa pješčanim dinama i imaju meka, ali nepropusna dna, zbog periodičnih poplava i isparavanja. Koncentracija morske vode i kapilarno ispuštanje podzemnih voda rezultira taloženjem gipsa, kalcita i aragonita.[1] Pretpostavlja se da je najveći dio sabki u geološkoj historiji bio mali morski zaljev sličan bazenu, nastao evaporacijom.[1]
Sabka se dijele na obalne i kopnene, a to zavisi o nihovim talozima.[2]
U obalnim sabkama utjecaj kopna na taložne procese vidi se u njihovim vodama zasoljenim muljnim karbonatima nalazi puno kopnenih taloga. Za razliku od tog u sastavu kopnenih sabki dominira pijesak sa dina, a utjecaj mora vidi se po karbonatnim česticama koje nanose vjetrovi, najčešće su to skeleti litoralnih morskih životinjica čije su kućice od kalcita. To cikličko izmjenjivanje morskih i kopnenih taloga značajna je karakteristika sabki.[2]
U sabke se ubrajaju i plimne ravnice po suhim pustinjama, koje u svom sastavu, zbog evaporacije, imaju razne solne taloge. Tipičan primjer takvih sabki su dijelovi obale Perzijskog zaljeva u Emiratu Abu Dabi.[2]
