Rumija je planina u Crnogorskom primorju, između Skadarskog jezera i Barskog polja. Građena je od paleozojskih i mezozojskih naslaga.

Rumija iznad Bara

Na Rumiji postoje mnogi vrhovi, od kojih je najviši visok 1593 m. Od planine Sutorman na severozapadu deli je prevoj Sutorman (844 m), kojim prolazi put Bar - Virpazar. Po sredini grebena je duboki prevoj Bijela Skala (903 m.) preko kojeg vodi put od Bara za Gornje Šestane.

Severoistočna strana je oskudna vodom, dok na jugozapadu im više izvora i tri rečice: Željeznica, Bunar i Međurječ.

Nekada je Rumija bila pod gustom šumom, a danas se samo ponegde vide delovi listopadnih i borovih šuma. Na njoj su prostrani pašnjaci. Na padinama Rumije ima manjih naselja.

Mjesto hodočašća uredi

 
Postavljanje metalne crkve na planinu Rumiju.

Mjesto na Rumiji je kultno mjesto Jovana Vladimira i tu je iznošen krst svetog Vladimira prema drevnoj tradiciji koja datira iz vremena pre velike šizme, kada hrišćanstvo nije bilo podijeljeno na istočno i zapadno. Iako na tom prostoru živi pravoslavno stanovništvo, i katolici, a kasnije i muslimani, nastavili zajednički da nose taj krst. Ovo je primjer ekumenizma koji traje hiljadu godina, značajan sa kulturološkog i istorijskog aspekta.[1]

U leto 2005. godine mitropolit SPC Amfilohije je organizovao akciju kojom je postavljena metalna crkva na vrh planine Rumije, upravo gde se tradicionalno jednom godišnje okupljaju pripadnici svih veroispovesti.[2] Nakon toga je Islamska zajednica u Crnoj Gori rekla da njeni pripadnici više ne mogu da učestvuju u iznošenju krsta jer je postupcima gospodina Amfilohija Radovića povrijeđen taj kultni običaj. Ovo je crnogorski režim, koji je uveliko širio antisrpsku histeriju u Crnoj Gori, predstavio kao provokaciju i "snažan je šamar zajedničkom životu sve tri konfesije i dobrim međuljudskim odnosima u Baru", nakon čega su crnogorske vlasti najavile njeno uklanjanje.[3]

Izvori uredi