Rukometna reprezentacija Hrvatske

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu. Krovna organizacija je Hrvatski rukometni savez.

Hrvatska Hrvatska
Generalno
Nadimci Kauboji
Savez Hrvatski rukometni savez
Izbornik Island Dagur Sigurðsson
Kapetan Domagoj Duvnjak
Najviše nastupa Igor Vori (246)
Najviše golova Mirza Džomba (667)
Historija
Prva utakmica Hrvatska Hrvatska 23:23 Japan Japan
(14. siječnja 1991.)
IHF Svjetsko prvenstvo
Nastupi 7 (prvi put 1995.)
Najbolji rezultat Prvaci, Portugal 2003.
Europsko prvenstvo u rukometu
Nastupi 10 (prvi put 1994.)
Najbolji rezultat Finalisti, 2008.
Olimpijske igre
Nastupi 4 (prvi put 1996.)
Najbolji rezultat Zlato (1996., 2004.)
Dresovi
Timske boje Timske boje Timske boje
Timske boje
Timske boje
 
Domaći
Timske boje Timske boje Timske boje
Timske boje
Timske boje
 
Gostujući
Rukometna reprezentacija Hrvatske
Osvojene medalje
Rukomet
Država:  Hrvatska
Olimpijske igre
Zlatna medalja – prvo mjesto Atlanta 1996.
Zlatna medalja – prvo mjesto Atena 2004.
Svjetska prvenstva
Srebrna medalja – drugo mjesto Island 1995.
Zlatna medalja – prvo mjesto Portugal 2003.
Srebrna medalja – drugo mjesto Tunis 2005.
Srebrna medalja – drugo mjesto Hrvatska 2009.
Brončana medalja – treće mjesto Španjolska 2013.
Europska prvenstva
Brončana medalja – treće mjesto Portugal 1994.
Srebrna medalja – drugo mjesto Norveška 2008.
Srebrna medalja – drugo mjesto Austrija 2010.
Brončana medalja – treće mjesto Srbija 2012.
Brončana medalja – treće mjesto Poljska 2016.

Najveći uspjesi Hrvatske rukometne reprezentacije su dva olimpijska zlata, svjetsko zlato, dva svjetska srebra, dva europska srebra i europska bronca. Hrvatska je u posljednjih devet velikih natjecanja, na svjetskim i europskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, osam puta igrala u polufinalu. Od osamostaljenja, Hrvatska je ukupno jedanaest puta bila među četiri najbolja, a osvojila je osam medalja.

Trenutačni izbornik je Lino Červar.

Povijest

uredi

Usprkos kratkoj povijesti države Hrvatske, rukometna reprezentacija je postigla vrlo značajne rezultate na velikim natjecanjima. Osvojila je 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. godine. Tim se rezultatima mora pridodati i zlatna medalja sa Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine.

Nakon tih sjajnih uspjeha u svom početku, Hrvatska sve do 2003. nije ostvarila nijedan značajniji uspjeh na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. Hrvatska je predstavila svoju novu generaciju na čelu sa mladim Ivanom Balićem koje je odveo reprezentaciju do naslova svjetskih prvaka. Na Europskom prvenstu 2004. godine Hrvatska je uvjerljivo došla do polufinala da bi ju potom porazi protiv domaćina Slovenije u polufinalu i Danske u utakmici za treće mjesto ostavili bez medalje. Iste te godine održavale su se i Olimpijske igre, a reprezentacija nastavlja sa odličnim igrama i osvaja zlatnu medalju pobjedivši pritom u svim odigranim utakmicama.

Nakon odličnih rezultata mnoge momčadi smatrale su ih jednim od pretendenata za iduće veliko natjecanje koje se održavalo u Tunisu. U završnici tog prvenstva Hrvatska je izgubila od reprezentacije Španjolske, te su se morali zadovoljiti drugim mjestom. Na Europskom prvenstvu u Švicarskoj 2006. godine hrvatska reprezentacija je osvojila skupinu, ali su neočekivano ispali u polufinalu natjecanja od Francuske, a u susretu za treće mjesto ponovno su izgubili od Danske.

Na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2007. hrvatski rukometaši su pobjede ostvarili na prvih sedam utakmica, a zatim je u četvrtfinalu kobna bila Francuska. Nakon toga Hrvatska je dobila još dvije utakmice te je s devet pobjeda i jednim porazom završila na petom mjestu. Mnogi novinari i rukometaši su isticali da je Hrvatska igrala najbolji rukomet od svih reprezentacija sudionica. Godinu dana kasnije na Europskom prvenstvu u Norveškoj momčad Hrvatske stigla je sve do finala u kojem su poraženi od reprezentacije Danske. U natjecanju po skupinama momčad Hrvatske imala je puno problema sa ozljedama ključnih igrača, što je bio uzrok poraza od Danske.

Trenutačna momčad

uredi
Br. Ime Klub Pozicija Datum rođenja Visina Težina Nastupi* Golovi*
Vratari
1  Venio Losert    Barcelona vratar 25. srpnja 1976. 191 cm 93 kg 162 0
25  Mirko Alilović    Ademar León vratar 15. rujna 1985. 200 cm 105 kg 44 0
16  Ivan Pešić    Veszprém vratar 17. ožujka 1989. 193 cm 98 kg 6 0
Krilni igrači
2  Mateo Hrvatin    RK Zamet lijevo krilo 15. kolovoza 1980. 181 cm 74 kg 6 7
17  Goran Šprem    HSG Nordhorn lijevo krilo 6. srpnja 1979. 183 cm 85 kg 109 277
7  Vedran Zrnić    VfL Gummersbach desno krilo 26. rujna 1979. 188 cm 85 kg 133 270
13  Zlatko Horvat    RK Zagreb desno krilo 25. rujna 1984. 179 cm 81 kg 52 103
27  Ivan Čupić    RK Gorenje desno krilo 27. ožujka 1986. 178 cm 75 kg 28 72
Pivoti
9  Igor Vori    RK Zagreb pivot 20. rujna 1980. 202 cm 111 kg 124 335
28  Dalibor Anušić    Frisch Auf! Göppingen pivot 7. travnja 1976. 198 cm 100 kg 7 1
 Ivan Ninčević    Stralsunder HV pivot 27. listopada 1981. 185 cm 85 kg 14 3
Vanjski igrači
6  Blaženko Lacković    HSV Hamburg lijevi vanjski 25. prosinca 1980. 195 cm 94 kg 125 389
24  Tonči Valčić    RK Zagreb lijevi vanjski 9. lipnja 1978. 194 cm 99 kg 109 181
10  Jakov Gojun    RK Siscia lijevi vanjski 18. travnja 1986. 203 cm 104 kg 6 2
4  Ivano Balić    RK Zagreb srednji vanjski 1. travnja 1979. 190 cm 96 kg 145 433
5  Domagoj Duvnjak    RK Zagreb srednji vanjski 1. lipnja 1988. 197 cm 98 kg 37 108
18  Denis Špoljarić    RK Zagreb srednji vanjski 20. kolovoza 1979. 194 cm 100 kg 124 59
22  Josip Valčić    RK Zagreb srednji vanjski 21. travnja 1984. 190 cm 96 kg 16 29
19  Petar Metličić    BM Ciudad Real desni vanjski 25. prosinca 1976. 194 cm 94 kg 167 460
21  Denis Buntić    Ademar León desni vanjski 13. listopada 1982. 198 cm 103 kg 47 96
8  Marko Kopljar    RK Metković desni vanjski 12. veljače 1986. 210 cm 102 kg 10 16
Rezerve
 Mirza Džomba    RK Zagreb desno krilo 28. veljače 1977. 191 cm 93 kg 163 667
   Manuel Štrlek    RK Zagreb lijevo krilo 1. prosinca 1988. 181 cm 75 kg 0 0
 Ljubo Vukić    RK Zagreb lijevo krilo 3. kolovoza 1983. 192 cm 95 kg 27 32
 Damir Bičanić    RK Zagreb lijevi vanjski 26. lipnja 1986. 195 cm 95 kg 12 14
 Drago Vuković    VfL Gummersbach srednji vanjski 3. kolovoza 1983. 194 cm 88 kg 51 40

* Ažurirano: 13. siječnja 2009.

Plasmani na velikim natjecanjima

uredi
Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva
1994.   bronca
1995.   srebro
1996.   zlato 5.
1997. 13.
1998. 8.
1999. 10.
2000. bez nastupa 6.
2001. 9.
2002. 16.
2003.   zlato
2004.   zlato 4.
2005.   srebro
2006. 4.
2007. 5.
2008. 4.   srebro
2009.   srebro
2010.   srebro
2011. 5.
2012.   bronca   bronca
2013.   bronca
2014. 4.
2015. 6.
2016. 5.   bronca
2017. 4.
2018. 5.

Ostala natjecanja

uredi
  •   prvaci : 2006. u Njemačkoj i Švedskoj

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

uredi

Hrvatska rukometna reprezentacija dvostruki je dobitnik Državne nagrade za šport "Franjo Bučar":

Zanimljivosti

uredi

Nadimak hrvatske rukometne reprezentacije nadjenut od sportskih novinara dugo je bio pakleni. Taj nadimak prema riječima Davora Dominikovića potječe s nekog turnira na koji je rukometaše došao gledati Dario Šimić, igrač hrvatske nogometne reprezentacije poznate pod nadimkom "vatreni", pa je hrvatska rukometna reprezentacija, od strane medija, prozvana "paklenima". Taj nadimak se dugo zadržao ali su rukometaši u više navrata isticali da im se ne sviđa naziv pakleni. Mogu nas zvati kako hoće, ali nikako pakleni. To nam se nikako ne sviđa i ne volimo kada nas tako nazivaju - izjavio je Petar Metličić, kapetan hrvatske rukometne reprezentacije. Tako je ubrzo smišljen nadimak kauboji od samih rukometaša koji su zamolili sportske novinare za vrijeme Svjetskoj rukometnog kupa održanog u Švedskoj 2006. godine da koriste taj nadimak za hrvatsku rukometnu reprezentaciju. Kauboji su ubrzo zamijeniili dotadašnji nadimak u izvještajima sportskih novinara. Prema riječima Petra Metličića nadimka kauboji se dosjetio Ivano Balić. Nama je to baš simpatično jer se na parketu ponašamo baš kao na Divljem zapadu - istaknuo je Petar Metličić.[1]

Kada su pobjedu protiv Španjolske na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj na terenu proslavili uz pjesmu Marijana Bana “Morska vila”, premda tu pjesmu već duže pjevaju nakon svih pobjeda, pjesma je postala prava himna i zaštitni znak svih naših pobjeda na ovom prvenstvu i otuda i novi nadimak - vilenjaci. To je ime također simpatično, no tko zna, možda ćemo do kraja natjecanja dobiti još koje imati i neko novo ime - zaključio je Metličić. Napomenimo da rukometaši često odaberu neku pjesmu koju često pjevaju na nekom natjecanju, tako je "službena himna" Svjetskog prvenstva u Tunisu 2005. godine bila pjesma "Sve je ona meni" koji su reprezentativci često pjevali nakon utakmica.

Sastavi

uredi

Dab

Izvori

uredi
  1. „Kauboji su Balićeva ideja”. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-03. Pristupljeno 2009-02-01. 

Eksterni linkovi

uredi