Rudine (Dobrinj)
Rudine su naselje na otoku Krku, u općini Dobrinj.
Rudine
| |
|---|---|
  Rudine Rudine na karti Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Dobrinj |
| Mikroregija | otok Krk |
| Nadmorska visina | 34 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.180 N |
| - z. d. | 14.609 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 5 |
| Pošta | 51514 Dobrinj |
| Pozivni broj | +385 051 |
| Autooznaka | RI |
Smještaj
uredi
Nalazi se na istočnoj obali otoka, nedaleko mora, ali ipak nije obalno naselje. Nedaleko Rudina su dvije uvale, velika uvala Soline na jugu, te mala uvala Slivanjska, na sjeveru.
Sjevernije od Slivanjske, obala je vrlo strma i stjenovita, nenaseljena, gotovo nepristupačna sve do uvale Voz podno Krčkog mosta . Taj kraj lokalno stanovništvo naziva Košćera.
Samo nekoliko stotina metara od Rudina nalazi se špilja Biserujka, jedna od najposjećenijih u Hrvatskoj.
Nastanak
urediIme i prvi stanovnici su nejasnog porijekla, vjerojatno vlaškog, prilikom naseljavanja Vlaha na otok Krk u 15. stoljeću prema nalogu Ivana Frankopana. Međutim, s obzirom da se ne spominje u starijim spisima, smatra se da je ipak novijeg nastanka, negdje iz 18. ili 19. stoljeća. Moguće je da su ga naselili nekadašnji stanovnici susjednog, vlaškog sela Šugare koje je izumrlo početkom 19. stoljeća.
Stanovništvo
urediRudine su 1898. godine imale 23 stanovnika, 1935. godine 25, 1970. godine 15, 1991. godine 12, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, svega 5 žitelja.[1]
"Nestajanje" sela
urediOsim što selo „nestaje“ zbog sve manje stanovnika, ono „nestaje“ i u doslovnom fizičkom smislu. Naime, od kad se 1997. godine špilja Biserujka otvorila za posjetu, mnogi posjetitelji, koji na putu prema špilji prođu kroz Rudine, uzimaju sa sobom isklesano kamenje sa starih kuća, danas ruševina. Neki dolaze i s većim prikolicama i odnose čitave kamene blokove i dijelove starih, kamenih, autohtonih primorskih kuća i štala. To je danas možda i najveći problem preostalih mještana Rudina.[2]
Literatura
uredi- Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
- Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.
- Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.
Izvori
uredi- ↑ Službene stranice Državnog zavoda za statistiku
- ↑ „Dnevne novine "Novi list" o devastaciji Rudina”. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-25. Pristupljeno 2014-08-02.