Rtanj

Rtanj je planina u jugozapadnom dijelu Karpatsko-balkanskog planinskog sitema, a administrativno pripada opštinama Sokobanja i Boljevac, istočna Srbija.

Rtanj
IUCN kategorija Ib (posebni rezervat prirode)
Najbliži grad	Sokobanja, Boljevac, Srbija
Površina	49,97 km² (19 mi² )
Osnivanje	5. marta 2019. god. uredbom vlade RS, br 18/2019
Upravitelj	Javno preduzeće Srbija šume, Šumsko gazdinstvo Niš

Geomorfologija

Reljef Rtnja odlikuje se impozatošću, u okviru koga dominira planinski greben Kusak sa Golemim vrhom (1405 m.) i piramidalni vrh Šiljak (1570 m.), najviši vrh planine. Između je planinski prevoj Preslo. Od grebena visina naglo opada i planina se nastavlja ogrankom Skoka (791 m.) i Vučije glave (839 M.) do površi Ragudine. Na jugoistoku od Šiljka je površ Baba (1083 m.), i sistem uzvišenja Pravac sa Rujiškim kamenom (904 m.), Kostadinovica (853 m.) i Jalov del (842 m.). Ovako izdvojen sistem planinskih cjelina ima dužinu preko 30 km. Sjeverna padina se odlikuje strmom padinom.

Najimpresivniji dio reljefa je vrh Šiljak, koji je morfološki simbol Rtnja. Ovaj piramidalni, odnosno konusni planinski vrh, izgrađen je od jednog masivnog krečnjaka, od koga su izgrađeni i nazubljeni grebeni prema Pravcu i sedlu Preslo. Sam brh Šiljka je zaravnjen, prečnika 20 m, sa ostacima srušene kamene kapele.

Rtanj se odlikuje i većim brojem jama i pećina, različitih dubina i ostalih morfogenetskih karakteristika.

Hidromorfologija

Najveći dio Rtnja leži na podlozi od mezozojskih karbonatnih sedimenata, sa razvijenim kraškim tipom podzemnih jezera, koja se prazne preko gravitacionih izvora (Vrmdžansko vrelo, Mirsko vrelo, Lukovsko vrelo, vrelo Mrljiš i Ilinsko vrelo).

Na širem području južnog oboda Rtnja postoje pojave mineralnih i termomineralnih voda (Sokobanja i Jošanica). Na obe lokacije, pored prirodnih izvora, izvedeni su i vještački zahvati u vidu bušotina i bunara. Ove vode se koriste u terapeuteske svrhe i formirana su banjska lječilišta, gdje Sokobanja spada u red najposjećenih banja u Srbiji.

Zaštićeno područje

Rtanj je kao zaštićeno područje uključen u međunarodne mreže čime je upisan na listu svjetskih prirodnih dobara:

• Emerald br.47 - područje značajno za očuvanje evropske divlje flore i faune na osnovu Bernske konvencije
• IBA (Important Bird Areas) - područje međunarodnog i nacionalnog značaja za zaštitu ptica
• IPA (Important Plant Areas) - međunarodno značajno područja za biljke
• PBA (Prime butterfly Area) - odabrano područje za dnevne leptire

Specijalni rezervat prirode

Uredbom Vlade Republike Srbije 18/2019, Rtanj je proglašen za specijalni rezervat prirode, kao prirodno dobro izuzetnog značaja i svrstan je u I kategoriju. Obuhvata površinu od 4.997,17 ha, od čega je 60,3 u državnom, a preostali dio u privatnom vlasništvu.

Utvrđeni režimi zaštite su:

• I stepen, površine 303,76 ha, obuhvata prostor koji je ograničen spoljnim granicama šumskih odeljenja GJ „Rtanj” Šumske uprave Boljevac
• II stepen, na površini 1.780, 34, na lokalitetima Kusak-Lednička strana i Gola planina-Kostadinovica
• III stepena, površine 2.913,06, na preostalom dijelu rezervata.

Rtanjski čaj

Godinama su na Rtanj dolazili berači bilja, prije svega zbog čuvenog rtanjskog čaja, koji se od davnina koristi za liječenje bronhitisa, astme, kašlja i upale disajnih organa. Meštani ističu da ima svojstva afrodizijaka (muška trava).

Iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije stigla je zabrana branja jer je zabrinjavajuće proređen zbog nestručng čupanja. Rtanjski čaj, koji još nazivaju i planinski čubar, vrijesak ili latinski Satureja montana, višegodišnja je žbunasta biljka, koja ne samo da više nigde ne raste, već ne može ni da se gaji.

Vanjske veze

• „Rtanj i Zasavica, koliko je priroda Srbije zaštićena zaštićenp područje”. Rtanj i Zasavica, koliko je priroda Srbije zaštićena zaštićenp područje. Pristupljeno 7. 2. 2025. 
• „Rtanj, novo zaštićenp područje”. Rtanj, novo zaštićenp područje. Pristupljeno 7. 2. 2025. 

Izvori

Rtanj na Wikimedijinoj ostavi