Rogoźno
Rogoźno (njemački: Rogasen) je grad od 11,088 stanovnika[1] u sredini Poljske u Velikopoljskom vojvodstvu.
Rogoźno
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°44′N 16°59′E / 52.733°N 16.983°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Velikopoljsko |
| Povjat | Rogoźno |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Piotr Przytocki |
| Površina | |
| - Ukupna | 11.2 km²[1] |
| Visina | 63[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 11,088[1] |
| - Gustoća | 986.5 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 64-610[1] |
| Karta | |
  Rogoźno Pozicija Rogoźna u Poljskoj | |
Geografske karakteristike uredi
Rogoźno leži na rijeci Wełni udaljeno 40 km sjeverno od Poznańa.[2]
Historija uredi
Rogoźno je vjerojatno izrastao u 12. vijeku, a prvi put je dokumentiran kao utvrda 1248.[2]
Povelju o gradskim pravima dobio je od vojvode Przemysła II 1280. Taj vojvoda je često boravio u Rogoźnu, u njemu je i ubijen - 8. februara 1296. u uroti Markgrofovije Brandenburg. Nakon tog je podpao pod vlast Markgrofovije Brandenburg koja ga je davala kao feud svom plemstvu.[2]
Pod poljsku vlast vratio ga je nakon 37 godina -1405., poljsko-litavski kralj Jagelo., koji je u njemu podigao zamak, vijećnicu i dodjelio brojne privilegije.[2]
Novo Rogoźno je osnovano 1750. iste godine dobilo je i gradska prava koje je potvrdio Poljski kralj August III. Stari i Novi grad živjeli su odvojeno do 1794. kad su ujedinjeni za vladavine pruske Friedricha Wilhelma II.[2]
I nakon Bečkog kongresa (1815.) kad je imao 3775 stanovnika, ostao je pruski.[2]
Željeznička pruga do Poznańa otvorena je - 1896., tad su izgrađeni i prvi industrijski pogoni; mlin, klaonica, tvornica mašina.
Nakon Drugog svjetskog rata do kraja 1980-ih nastavljen je industrijski razvoj izgradnjom tvornica poljoprivrednih mašina i namještaja.[2]
Pobratimski gradovi uredi
Rogoźnie ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Rogoźno (pl)