Rimski mozaici na tlu Bosne i Hercegovine

Rimski mozaici na tlu Bosne i Hercegovine su umjetničke tvorevine iz vremena rimske vladavine, a bile su rađene na podovima.

Tokom istraživanja krajem 19 stoljeća otkriveni su mozaici u: Diluntumu, Domaviji i Aquae S.... Nakon Drugog svjetskog rata otkriveni su mozaici i na lokalitetima u: Višićima kod Čapljine, Paniku kod Bileće, Putovićima kod Zenice, Skelanima i na drugim lokacijama. Ukupno je otkriveno oko 50 mozaika.

Mozaici u najvećoj mjeri potječu iz perioda od 2. - 4. stoljeća n. e.. Izuzetak predstavljaju samo tri mozaička primjerka koja su napravljena nešto kasnije, a pripadaju ranokršćanskoj umjetnosti na ovim prostorima.

Središta mozaičkog stvaralaštva u provinciji Dalmaciji bila su u glavnom gradu Saloni, Epidaurumu i Naroni. Jedna takva radionica bila je i na lokalitetu Aquae S...

Po načinu izrade, u I stoljeću mozaici su rađeni u crno-bijeloj tehnici (dva primjerka iz okoline Zenice i iz Višića kod Čapljine). Od II stoljeća počinju se izrađivati u više boja, sa pojedinačnim likovima, figuralnim prikazima i geometrijskim motivima.

Preovladavaju cvjetni i mitološki motivi sa scenama pantere, personifkacije godišnjih doba, hipokampa, Minotaura, Neptuna, ribe, delfina, morskog thiasosa (svadbene povorke), zmije, nimfe, Kaliope i Orfeja.

Geometrijski motivi zastupljeni su sa velikim brojem kvadrata, pravougaonika, koncentričnih krugova, trouglova, meandra, različitih linija, polukrugova, beskonačnih pletenica, valovitih traka, rombova, jajolikih i srcolikih ornamenata i slično.

Tehnika izrade

uredi

Rimski mozaik predstavlja umjetnost čiji su sastavni dijelovi kockice (tesere) koje čine cjelinu izvedenu na osnovu skice ili nacrta. Obzirom da se mozaik najčešće nalazio na podu, zbog čega je bio izložen intenzivnom korištenju i gaženju, morao je biti čvrst, elastičan, sa kvalitetno izvedenom drenažom. To se postizalo postavljanjem više slojeva, najčešće tri. Prvi sloj, statumen , je bio nosivi i drenažni, drugi, rudus, je pravljen od vapna i lomljenog kamena, treći, nucleus , sastavljan je od mljevene opeke, vapna i vulkanskog pepela i u njega su se polagale tesere (kockice) od kamena ili mramora. Vremenom se razvila tehnika u kojoj se umjesto sitnih kocki – tesera, koriste krupniji komadi, namjenski oblikovani/sječeni.

Literatura

uredi
  • Adnan Musuladžić, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008 -Umjetnosti antičkih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine
  • Irma Čremošnik, Sarajevo, 1984 -Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini