Ikopa (Betsiboka)

(Preusmjereno sa Rijeka Ikopa)
Ikopa
Ikopa River with pirogues Antananarivo Madagascar.jpg
Lokacija
Države  Madagaskar
Gradovi Antananarivo
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
kod Vodopada Antelomita 19°1′0″S 47°42′0″E / 19.01667°S 47.70000°E / -19.01667; 47.70000
1400 m
Ušće
  – aps. visina
Rijeka Betsiboka (kod mjesta Maevatanana) 16°47′55″S 46°51′20″E / 16.79861°S 46.85556°E / -16.79861; 46.85556
m
Dužina 485 km
Pritoke lijeve: Kotoratsi, Isandrano i Menavava
desne: Manankazo, Andranobe i Namokomita
Hidrologija
Sliv
  – površina

18 550 km²
Ulijeva se u Betsiboku

Rijeka Ikopa je druga rijeka po svojoj dužini od 485 km [1]na sjeverozapadu Madagaskara.

Ona je najveća lijeva pritoka rijeke Betsiboke, sa porječjem koje iznosi 18 550 km²[2]. Ikopa teče kroz južna predgrađa glavnog grada Antananariva.

Geografske karakteristike rijekeUredi

Rijeka Ikopa nastaje spajanjem dvaju brzaca Južne Varahine i Sjeverne Varahine 6 km uzvodno od Slapova Antelomita [1](oko 50 km jugoistočno od Antananariva kod mjesta Manjakandriana) u Gorju Ankaratra. Na Sjevernoj Varahini su izgrađene dvije brane Mantasoa (1938. [3] ) i Tsiazompaniri (1956. [4]), zbog regulacije vodotoka (jer za sušnog perioda ona gotovo presuši). Od 1956. akomulacija Mantasoa opskrbljuje hidroelektranu Mandraka kod mjesta Ampasimpotsi, jer se tu koristi pad od 250 m, umjesto 36 m koji kasnije ima Ikopa kod Antelomita.

Kod Slapova Antelomita, su od 1909. do 1918. izgrađene dvije hidroelektrane za potrebe glavnog grada Antananariva električnom energijom.[1]Ikopa od Antelomite isprva teče smjerom zapad-istok relativno dubokim uskim koritom sa prosječnim padom od 2 m / km, sve do mjesta Ambohimanambola. Zatim ulazi na plato Antananariva. Tu rijeka gubi pad, koji sad iznosi oko 25 cm / km sve do 13 cm / km kod uvira rijeke Andromba.

Na platou Antananariva u Ikopu se s lijeve strane ulijevaju rijeke Sisaoni i Andromba a sa desne strane Mamba. Tu Ikopa prima i vode jezera; Ambohibao, Ivato, Mahazoarivo i Mandroseza.

Od Platoa Antananariva rijeka ulazi na Plato Betsimitatatra gdje kod praga koju formiraju gore Bevomanga-Farahantsana teče ponovno u nizu slapova i brzaca. Najveći su Farahantsane (Slapovi Antanandava), koji imaju visinu od 37 m. Kod Farahantsane, porječje Ikope iznosi oko 4,498 km².
Od Farahantsane nizvodno ispod Slapova Antanandava, rijeka gubi svoj kristalno čisto kameno korito, i postaje prava bujica velikog pada.
Prvi veliki vodopad Ikope (visok 40 m, širok 1 km) je Vodopad Ranomafana, 44 km nizvodno od Farahantsana, zatim 14 km nizvodno, gdje rijeka prelazi kroz Masiv Ambilobe dolazi Vodopad Mahavola visok 160 m, širine 6 km. Svega 32 km nizvodno nalazi se Vodopad Vohitsara (visok 100 m, širok 5 km), a zatim 9 km nizvodno Vodopad Isandrano (visok 50 m, širok 4 km) a 44 km nizvodno Vodopad Antafofo (visok 180 m, širok 10 km).
Posljednji veliki vodopad Ikope je Vodopad Antanandava visok 135 m, širok 10 km. Od tu Ikopa teče u smjeru sjeveroistoka na nadmorskoj visini od svega 50 m. svojih posljednjih 31 km do uvira s Betsibokom. Rijeka tu ima vrlo široko korito, ponegdje i do 3 km, često plavi i jako meandrira, ali pad joj je samo 26 cm / km.

Hidrološke karakteristikeUredi

Glavne pritoke Ikope su rijeke; Kotoratsi, Isandrano i Menavava (sa lijeve strane) i Manankazo, Andranobe i Namokomita (sa desne strane).

Od svog izvora do ušća, Ikopa ima tri vrlo potpuno različita profila, od svog nastanka do praga kod mjesta Farahantsana, Ikopa teče kao tipična planinska brzica.
Nizvodno od Farahantsane u duljini od 296 km, Ikopa ima tok sa velikim varijacijama u nagibu, zbog geoloških uvjeta, tu rijeka pada od 1150 m na 50 m nadmorske visine.
Treći dio nizvodno od Antanandava je potpuno različit od gornjeg toka rijeke. Ikopa tu ima prosječni nagib od otprilike 50 cm / km, posljednjih 20 km, nagib joj iznosi svega 26 cm / km ( tri put je manji od Betsiboke na istoj udaljenosti).

Zbog svojih topografskih i geoloških karakteristika, rijeka Ikopa ima najveći hidropotencijal na Madagaskaru, koji se procjenjuje na 15. 000 000 kWh godišnje.[1]

Pogledajte i ove straniceUredi

BilješkeUredi

Eksterni linkoviUredi