Reichstag je bilo ime prvog relativno demokratski izabranog parlamenta Austrijskog Carstva, koji je egzistirao kratko, samo od 1848. do 1849., ali je ostavio velikog traga u historiji carstva. [1]

Reichstag
Pogled na Kremsier u kom je održan drugi dio rada Reichstaga
Pogled na Kremsier u kom je održan drugi dio rada Reichstaga
Država  Austrijsko Carstvo

Historija ReichstagaUredi

Reichstag je osnovan kao reakcija na ustanak i demonstacije naroda na početku revolucionarne 1848. on je trebao smiriti naraslo nezadovoljstvo u carstvu.

Prvu sjednicu Reichstaga otvorio je 22. jula 1848. u Beču, nadvojvoda Ivan Habsburgški u prisutnosti 383 deputata, koje su izabrale Dijete krunskih zemalja austrijskog carstva ali bez predstavnika iz Ugarske. [1]Nakon Bečkog ustanka - Reichstag se zbog sigurnosti preselio 22. oktobra 1848. u Kremsier (današnji Kroměříž u Moravskoj) i nastavio svoj rad sve do 7. marta 1849. kad je raspušten. [1]

Iako je kratko trajao, Reichstag je izglasao važan zakon o ukidanju kmetstva [1], i izradio nacrt novog ustava zvanog - Kremsjerski ustav, koji je trebao odražavati višenacionalni karakter imperije, u svjetlu slavenskih zahtjeva kako ih je iznio češki političar František Palacky.

Po svemu sudeći Reichstag je bio samo manevar car Franje Josipa i njegovih savjetnika, da spase carstvo, jer je već 4. februara 1849., tadašnji dvorski premijer Felix Schwarzenberg, preuzeo inicijativu i nametnuo svoju verziju ustava, koji je isto tako nudio jednakost svim narodima imperije, i predviđao osnivanje dvodomnog parlamenta. Ali se uskoro pokazalo da je i to bio samo manevar jer je Schwarzenberg tri dana kasnije silom raspustio Reichstag i suspendirao ustav, koji je izglasao Reichstag, te ga zamjenio sa novogodišnjim patentom (Silvesterpatent) 1851. Od tad je car Franjo Josip ponovno apsolutistički vladao.

Ideja o Reichstagu kao predstavničkom tijelu Austrijskog Carstva ponovno je aktualizirana Oktobarskom diplomom - 1860. ali on nije zaživio jer njegov rad nisu ratificirale Dijete zemalja Austrijskog Carstva.

Nakon usvajanja Februarski patent 1861., uslijedio je još jedan pokušaj obnove ideje o Reichstagu, na inicijativu tadašnjeg državnog sekretar]]a Anton von Schmerling. Ali i on je pao u vodu, zbog protivljenja ugarskih, talijanskih, a na kraju i čeških političara. Kao zamjena za Reichstag osnovan je Reichsrat (Carevinsko vijeće) ali samo kao savjetodavno tijelo cara, koji je ujedno sam birao njegove članove.

Carevinsko vijeće je na kraju - konačno pretvoreno u dvodomni parlament 1867., na temelju ustavnih reformi.

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Reichstag" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r385813.htm. Pristupljeno 12. 09. 2012. 

Vanjske vezeUredi