Reichskommissariat Ostland
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg)
.svg)
Reichskommissariat Ostland (RKO) bio je naziv za civilnu okupacijsku upravu Trećeg Reicha na području Baltika i zapadnog dijela bivše Bjeloruske SSR. Iako su izvorni dokumenti koristili naziv Reichskommissariat Baltenland,[2] kada je uprava uspostavljena 1941. godine, uspostavljena je pod nazivom Ostland. Politička organizacija za ovaj teritorij, koji je netom prije bio pod kratkom vojnom upravom, uključivala je njemačku civilnu administraciju koja je bila direktno podređena Ministarstvu za okupirane istočne teritorije na čijem je čelu bio nacistički ideolog Alfred Rosenberg, ali je njome faktički upravljao Hinrich Lohse, koji je imenovan za Reichskommissara.
Temeljni politički ciljevi njemačke uprave u Reichskommissariatu, kako ih je Ministarstvo izradilo u sklopu nacističkih okvira Hitlerove ideologije, bili su istrebljenje židovske populacije, stvaranje Lebensrauma za etničke Nijemce kao i protjerivanje dijela domaćeg stanovništva, te germanizacija preostalog stanovništva. Ove su se stavke, dakako, odnosile i na druga sovjetska područja pod njemačkom okupacijom. Korištenjem bataljuna Ordnungspolizeia kao i Einsatzgruppen A i B, uz aktivnu podrušku lokalnih kolaboracionista, nacisti su na području Ostlanda ubili preko milijun Židova.[3] Politika germanizacije, čiji su temelji postavljeni u dokumentu znanom kao Generalplan Ost, provođena je nešto kasnije kroz niz posebnih edikta i načela za naseljavanje Ostlanda.[4]
Tokom 1943. i 1944. godine, sovjetska Crvena armija vratila je većinu teritorija Ostlanda pod svoju kontrolu tokom svog prodora na Zapad, međutim Wehrmacht je držao Kurlandijski džep sve do svibnja 1945. godine. Porazom Trećeg Reicha i završetkom Drugog svjetskog rata u Europi, Reichskommissariat Ostland prestao je postojati.
Reference uredi
- ↑ Там, где кончается Европа
- ↑ Alex J. Kay (2006). Guidelines for Special Fields (13 March 1941). Berghahn Books. str. 129. ISBN 1845451864. Pristupljeno 2013-06-25. »U tjednu koji je uslijedio nakon [...] 2. svibnja [1941.], Alfred Rosenberg predočio je tri dokumenta vezana uz njegove pripreme buduće uprave na okupiranom Istoku. Prvi, datiran 7. svibnja, nosio je naslov 'Uputa za Reichovog namjesnika u Ukrajini'. [...] Drugi, pripremljen dan kasnije, bio je ekvivalent prvog za područje 'Baltenlanda', kako se u toj fazi kolektivno govorilo o baltičkim državama i Bjelorusiji. U svojoj radakciji dokumenta, Rosenberg je prekrižio riječ 'Balten' i zamijenio ju s rječju 'Ost'. [...] Naziv 'Ostland' zadržao se.«
- ↑ Pohl, Reinhard (November 1998). „Reichskommissariat Ostland: Schleswig-Holsteins Kolonie” [Reichskommissariat Ostland: Schleswig-Holstein's Colony] (de). Gegenwind-Sonderheft: Schleswig-Holstein und die Verbrechen der Wehrmacht. Gegenwind, Enough is Enough, and anderes lernen/Heinrich-Böll-Stiftung Schleswig-Holstein. str. 10–12. Pristupljeno 2014-03-27. »Vom Einmarsch im Juni 1941 bis Ende Januar 1942, der Niederlage vor Moskau, töteten die deutschen Truppen im 'Ostland' etwa 330.000 Juden, 8359 "Kommunisten", 1044 "Partisanen" und 1644 "Geisteskranke". [...] Die erste Tötungswelle hatten ungefähr 670.000 Juden überlebt, dazu kamen im Winter 1941/42 noch 50.000 deportierte Juden aus dem Reichsgebiet, die in die Ghettos von Minsk und Riga kamen. [...] Anfang 1943 begann die zweite große Tötungswelle, der mindestens 570.000 Jüdinnen und Juden zum Opfer fielen. [...] Die letzten 100.000 Juden kamen in Konzentrationslager in Kauen, Riga-Kaiserwald, Klooga und Vaivara, sie wurden 1944 beim Heranrücken der Roten Armee liquidiert. [Prijevod: Od početka invazije u lipnju 1941. do kraja siječnja 1942. (poraz kod Moskve), njemačke su trupe u 'Ostlandu' ubiile oko 330,000 Židova, 8359 'komunista', 1044 'partizana' i 1644 'psihički bolesnih' osoba. [...] Oko 670,000 Židova preživjelo je prvi val ubojstava, a na zimu 1941./1942. još 50,000 Židova deportiranih iz Reicha pridružilo se ovoj grupi i završilo u getima u Minsku i Rigi. [...] Početkom 1943. započeo je drugi veliki val ubojstava, u kojem je najmanje 570,000 židovskih žena i muškaraca izgubilo živote. [...] Posljednjih 100,000 Židova ušlo je u konc-logore Kauen, Riga-Kaiserwald, Klooga i Vaivara; likvidirani su 1944. usred prodora Crvene armije.]«
- ↑ Czesław Madajczyk (Hrsg.): Vom Generalplan Ost zum Generalsiedlungsplan. Saur, München 1994, S. XI.
Literatura uredi
- Arnold Toynbee, Veronica Toynbee, et al., Hitler's Europe (Spanish: La Europa de Hitler, Ed Vergara, Barcelona, 1958), Section VI: "Occupied lands and Satellite Countries in East Europe", Chapter II: "Ostland", p. 253-259 and footnotes.
- Ostland - Verwaltungskarte. Herg. vom Reichskommissar f. d. Ostland, Abt. II Raum. Stand der Grenzen vom 1. Nov. 1942 (map, in German)