Registar branitelja

Registar hrvatskih branitelja ili, skraćeno, Registar branitelja je naziv za popis svih građana Hrvatske koji su kao pripadnici Hrvatske vojske, policije, odnosno raznih dobrovoljačkih i drugih hrvatskih paravojnih formacija sudjelovali u Domovinskom ratu 1990-95. Osoba koja se nalazi na tom popisu se naziva hrvatski branitelj, te ima status analogan statusu ratnog veterana u drugim državama, te uživa u nizu financijskih i drugih povlastica u odnosu na obične građane (oslobađanje od carine, niža cijena otkupa dionica u državnim poduzećima i sl.), koja se u nekim slučajevima odnose i na članove njegove obitelji. O braniteljima u Hrvatskoj brine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Od sredine 2000-ih Registar branitelja je predmet sve većih političkih kontroverzi u Hrvatskoj, s obzirom na sve izraženije sumnje da se status hrvatskog branitelja dobivao manje na temelju stvarnih ratnih zasluga, a više na osnovu političkih kriterija kako bi se davanjem uz njih vezanih beneficija kupovali glasovi i široki slojevi stanovništva vezali uz vladajuću stranku, u pravilu HDZ, odnosno da je dobivanja statusa branitelja postao jednim od najraširenijih oblika korupcije. Jedan od ključnih argumenata za tu tezu je bio kontinuirani porast broja osoba koje su uživale status hrvatskog branitelja u poratnom razdoblju, koji je do 2010. godine - odnosno petnaest godina nakon završetka oružanih sukoba - narastao na 501.666. Veliki dio hrvatske javnosti takve brojke smatra nerealnim, uključujući bivšeg ministra branitelja Ivicu Pančića, na kraju čijeg mandata 2003. godine je broj osoba s braniteljskim statusom iznosio oko 403.000.

Zbog svega toga su učestali zahtjevi da se Registar "pročisti", odnosno da se objavi kako bi se mogli ustanoviti jasni kriteriji na osnovu kojih su pojedine osobe dobivale braniteljski status. U tome je prednjačio opozicijski SDP, uključujući i današnjeg predsjednika Ivu Josipovića, ali i dio ratnih veterana koji smatra kako su manipulacije s Registrom branitelja na njih bacili ljagu. S druge strane se tome oštro protivio HDZ, smatrajući kako bi objavljivanje tih podataka predstavljalo prijetnju hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti, odnosno sigurnosti osoba s popisa koje bi na osnovu podataka u Registru mogle postati predmetom kaznenih progona za ratne zločine ili uznemiravanja u Srbiji i BiH.

Objavljivanje registra na Internetu

Dana 6.4. 2010. se na Internetu pojavila web-stranica www.registarbranitelja.com na kojoj se mogu pronaći imena, vojne jedinice i ratni putevi svih osoba koja uživaju status branitelja. Zasada nepoznati postavljači stranice su svoj postupak obrazložili nastojanjem da stanu na kraj korupciji, odnosno da natjeraju hrvatske vlasti da same objave Registar i poduzmu neophodne reforme. Popis koji se na stranici nije potpun, s obzirom da se odnosi isključivo na osobe u evidenciji hrvatskog Ministarstva obrane, i ne uključuje osobe u evidenciji MUP-a.

Objavljivanje popisa je izazvalo burne reakcije u Hrvatskoj. Premijerka Jadranka Kosor ga je nazvala djelom obavještajnog podzemlja, a MUP objavio kako taj čin predstavlja kazneno djelo odavanja službene tajne za koje je zapriječena kazna do 3 godine zatvora. Dana 7.4. 2010. je pod sumnjom da je umiješan u slučaj nakratko pritvoren Marko Rakar, hrvatski bloger, informatički stručnjak i politički aktivist poznat po "provaljivanju" manipulacija s biračkim popisima.