Regioni Francuske

Francuska je podijeljena u 18 administrativnih regiona (francuski: région) od kojh su 13 metropolitanska, a 5 prekomorska regijona. Korzika je službeno teritorijalni kolektivitet (francuski: collectivité territoriale) ali ju se danas većinski smatra regionom te se čak nalazi na službenim stranicama INSEE-ja.[1] Kontitentalni regioni i Korzika dalje se dijele na departmane, od dva do trinaest u svakom regionu, dok su prekomorski regioni tehnički sastavljeni od jednog departmana. Termin je prvi puta upotrebljen u Zakonu o decentralizaciji (2. ožujka 1982.), koji je ujedno definirao pravni status regiona. Prvi direktni izbori za regionalne zastupnike održani su 16. ožujka 1986. godine.[2]

Nove regije uredi

Od 1. siječna/januara 2016. Francuska ima 18 regija.

INSEE kod Regija Središte Broj departmana Površina (km2) Stanovništvo Gustoća (st./km2)
75 Akvitanija-Limousin-Poitou-Charentes Bordeaux &0000000000000012.00000012 84 061 5 773 000 69
44 Alsace-Champagne-Ardenne-Lorena Strasbourg &0000000000000010.00000010 57 433 5 545 000 97
84 Auvergnes-Rona-Alpe Lyon &0000000000000012.00000012 (+ Lyon) 69 711 7 634 000 110
53 Bretanja Rennes &0000000000000004.0000004 27 208 3 218 000 118
27 Burgundija-Franche-Compté Dijon &0000000000000008.0000008 47 784 2 816 000 59
24 Centre-Val de Loire Orléans &0000000000000006.0000006 39 151 2 556 835 65
11 Île-de-France Paris &0000000000000008.0000008 12 011 11 853 000 987
94 Korzika Ajaccio &0000000000000002.0000002 8 680 322 000 37
76 Languedoc-Roussillon-Midi-Pyrénées Toulouse &0000000000000013.00000013 72 724 5 573 000 77
32 Nord-Pas-de-Calais-Pikardija Lille &0000000000000005.0000005 31 813 5 960 000 187
28 Normandija Rouen &0000000000000005.0000005 29 906 3 315 000 111
93 Provansa-Alpe-Azurna obala Marseille &0000000000000006.0000006 31 400 4 916 000 157
52 Regija Loire Nantes &0000000000000005.0000005 32 082 3 601 113 112
Metropolitanska Francuska 543.965 63.070.344 116
01 Gvadalupa Basse-Terre &0000000000000001.0000001 1.628 404.635 248
02 Martinik Fort-de-France &-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1.0000000 1.128 392.291 348
03 Francuska Gvajana Cayenne &-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1-1.0000000 83.534 237.549 3
04 Réunion Saint-Denis &0000000000000001.0000001 2.504 828.581 331
06 Mayotte Mamoudzou &0000000000000001.0000001 376 212.645 556
Prekomorska Francuska 89.170 2.075.701 23,3
Ukupno 633.135 65.146.045 102,9

Stare regije uredi

Napomena: Stanje aktualno zaključno s 25. srpnjom 2014. godine.

Do 2016. godine Francuska je bila podijeljena na 28 administrativnih regija od kojih 22 metropolitanske i 5 prekomorskih.

Metropolitanski regioni
Zastava[3] Regija Francuski naziv Središte INSEE br.[1]
  Alsace Alsace Strasbourg 42
  Akvitanija Aquitaine Bordeaux 72
  Auvergne Auvergne Clermont-Ferrand 83
  Bretanja Bretagne Rennes 53
  Burgundija Bourgogne Dijon 26
  Centre Centre Orléans 24
  Champagne-Ardenne Champagne-Ardenne Châlons-en-Champagne 21
  Franche-Comté Franche-Comté Besançon 43
  Île-de-France Île-de-France Pariz 11
  Languedoc-Roussillon Languedoc-Roussillon Montpellier 91
  Limousin Limousin Limoges 74
  Lorena Lorraine Metz 41
  Donja Normandija Basse-Normandie Caen 25
  Midi-Pyrénées Midi-Pyrénées Toulouse 73
  Nord-Pas-de-Calais Nord-Pas-de-Calais Lille 31
  Pays de la Loire Pays de la Loire Nantes 52
  Pikardija Picardie Amiens 22
  Poitou-Charentes Poitou-Charentes Poitiers 54
  Provansa-Alpe-Azurna obala Provence-Alpes-Côte d'Azur Marseille 93
  Rona-Alpe Rhône-Alpes Lyon 82
  Gornja Normandija Haute-Normandie Rouen 23
Ovaj region službeno ima status teritorijalne zajednice.
  Korzika Corse Ajaccio 94
Sljedećih pet regiona imaju poseban status prekomorskog regiona.
  Francuska Gvajana Guyane Cayenne 03
  Gvadalupa Guadeloupe Basse-Terre 01
  Martinik Martinique Fort-de-France 02
  Mayotte Mayotte Mamoudzou 05
  Réunion La Réunion Saint-Denis 04

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 „Carte des Régions” (French). INSEE. Pristupljeno 2009-09-29. 
  2. Jean-Marie Miossec (2009), Géohistoire de la régionalisation en France, Paris: Presses universitaires de France ISBN 978-2-13-056665-6.
  3. Radi se o neslužbenim zastavama.

Vanjske veze uredi