Razgovor:Hrvatski jezik

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatski jezik.
Rad na člancima


"Sveobuhvatne izmene" uredi

"Sveobuhvatne izmene" bilo kakvog članka, pogotovo kada je riječ o potencijalno kontroverznim temama, valja obrazložiti u "Talk:", i po mogućnosti voditi računa o formatiranju koje samo po sebi može biti vandalizam. --OC Ripper 17:59, 25 oktobar-листопад 2006 (CEST)

Ne postoji Hrvatski jezik, postoji Hrvatski dijalekt Srpskorvatskog jezika! uredi

Ne postoji Hrvatski jezik, postoji Hrvatski dijalekt Srpskorvatskog jezika; Zato ovaj clanak moze se odnositi samo na jednom od politikom kreiranih dijalekata SH jezika. Cheers! Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 24.86.127.107 (razgovordoprinosi) 21:45, 8. aprila 2007‎.

Ja sam Srbin iz BG i jeste mi cudno da potpuno razumem strani jezik koji nikad nisam ucio (hrvatski) tj kako hrvatski i srpski mogu biti dva razlicita jezika. S druge strane ima gomila primera jezika koji su isto tako veoma slicni da ne kazem istovetni, ceski i slovacki, ruski, beloruski i ukrajinski, daleki urdu i hindu, pa ipak se tretiraju kao razliciti jezici. Elem pitanje je kad jedan jezik postaje dva ili vise jezika. Ako se vratimo malo u proslost svi mi sloveni smo govorili jedan slovenski jezik. Kada je taj slovenski postao srpski, poljski ili ruski? Da li su se oko 1000 god. n.e. mogli cuti rasprave oko toga da li je bugarski jezik poseban jezik ili samo dijalekat slovenskog? Da li su se Bugari tada smatrali za izdajice i separatiste od slovenske nacije? Mislim da ovo nije lako pitanje i da treba prvo uspostaviti neke kriterijume. Moj mejl je mijalko@eunet.yu. pozdrav. Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 217.65.193.25 (razgovordoprinosi) 13:29, 11. aprila 2007‎.

Tako se može reći: ne postoji ruski jezik, postoji samo ruski dijalekt slavenskog jezika. Ili: ne postoji slavenski jezik. Postoji samo slavenski dijalekt indoeuropskoga jezika. Ne postoji indoeuropski jezik. Postoji samo indoeuropski dijalekt ljudskog jezika. Ma ne postoji ljudski jezik. Postoji samo ljudski dijalekt svemirskoga jezika. Ma kakav svemirski jezik. Postoji samo svemirski dijalekt multiverzumskoga jezika! Dajte nemojte izmišljati, ako je nešto u istoj skupini ne znači da je isto. Hrvatski ima svoj pravopis, TRI narječja (srpski jedno), drukčiji pravopis, drukčiji naglasak itd. itd. Postoji dubrovački jezik, ja ga nastojim govoriti.

--83.131.135.44 20:16, 10 april-травањ 2008 (CEST)

Ispravak za helikopter uredi

Kaže se kako je za vrijeme Pavelićeva režima korištena riječ "zrakomlat". To je pogreška. Naime helikopter je izmišljen kojih 15-20 godina nakon drugog svjetskog rata :-). To je krivi primjer. Pravi primjer je recimo slikopis (film).

A što se tiče zrakomlata, to je bio vic, šala, nikada prava riječ. U jednom se časopisu doduše pojavio prijedlog za hrvatsku riječ za helikopter, "vrtolet", ali nikada se više nije pojavila. Postoji puno pravih primjera, ne treba onda stavljati krive. Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 31.147.71.92 (razgovordoprinosi) 20:21, 9. oktobra 2012‎.

20. vijek: jezik i politika uredi

U ovom dijelu članka "Hrvatski jezik" ima niz netočnih tvrdnji i predlažem da se iste uklone. Primjerice, piše da "Komunistička partija Jugoslavije uvela je mnogo internacionalizama u jugoslavenske jezike, što je išlo na štetu hrvatskom jeziku". Za tu tvrdnju u nastavku se navode kvazi-argumenti koji čak ni nacionalističkom sagledavanju tog razdoblja nisu interesantni. Nadalje, ne može se govoreći unutar konteksta razdoblja SFRJ tvrditi da je bilo šta (pa makar i nepostojeći jezični unitarizam) "išlo na štetu hrvatskom jeziku" kada znamo da je nešto što se zove hrvatski (standardni) jezik nedavna pojava iz 1991. godine. U tom kontekstu može se govoriti samo o srpskohrvatskom jeziku i hrvatskoj varijanti istog, a nikako ne o nazivu "hrvatski jezik". Dakako, ovo govorim unutar okvira znanstvenog pogleda na jezik, njegov naziv i standardizaciju. U ovom članku koriste se izrazi poput šteta, žrtva, rashrvašćeno, a sve to s ciljem uvjeravanja da je određena nacija bila u Jugoslaviji u nekakvom podređenom položaju. Međutim, to nije točno: ni na planu jezika, ni na bilo kojem drugom planu. --Kiwi-vilic (razgovor) 03:15, 4 april-травањ 2015 (CEST)

Dobro zapažanje. Obrisao sam odmah taj nereferencirani sadržaj. U njemu se laički prepričavaju stereotipi koji se putem televizije i radija usađuju u širu populaciju. A sadržajno se radi o netočnim tvrdnjama koje sugeriraju viđenje bliže prošlosti u obliku onoga što aktualnoj ideologiji odgovara. Čitav taj članak je loš. Treba generalku. Morat ću se ozbiljnije pozabaviti njime preko ljeta.--Argo (razgovor) 19:28, 4 april-травањ 2015 (CEST)

Preusmjerenje: hrvatski jezik > hrvatski uredi

Edgar Allan Poe ili OC Ripper, možete li obrnuti preusmjerenje tako da naslov bude u skladu s lemom? Budući da predmet karakterizira određena sociolingvistička problematika, predlažem da se u naslovu kao neutralno rješenje izostavi »jezik«. U tekstu članka, koji ionako zahtijeva temeljito preuređenje, lako se može čitava stvar elaborirati. --Conquistador (razgovor) 04:21, 10. ožujka 2017. (CET)

Budući da se ne radi o jeziku nego o varijanti srpskohrvatskog jezika, pozdravljam smjer u kojem ide prijedlog Conquistadora za izbacivanjem riječi "jezik" u naslovu "Hrvatski jezik", (kao i u naslovima Srpski j., Bos. j. i CG j.). Međutim, to nije dovoljno da bismo potpuno riješili problem i izbjegli da i dalje imamo kontradikciju u naslovu koji je dosad bio lingvistički neodrživ, ali izbacivanjem druge riječi i dalje ostaje problematičan i dvosmislen. Jedini znanstveno ispravan naslov članka bio bi "Hrvatska varijanta srpskohrvatskog jezika" (i analogno tome i naslovi članaka o preostale tri varijante). Naime, ne može se srpskohrvatski sastojati od nekoliko jezika, nego samo od nekoliko varijanti. Kao što je slučaj i s engleskim jezikom koji se ne sastoji od britanskog, američkog, australskog itd. jezika, nego od britanske, američke, australske itd. varijante engleskog jezika. Detaljnije je problematika objašnjena u članku Policentrični standardni jezik.
Postoji i par problema u uvodnoj rečenici članka ako se u njoj kaže da je hrvatski jedan od naziva koji se u Hrvatskoj koristi za srpskohrvatski jezik. Naime, izraz "hrvatski" ne obuhvaća cjelinu jezika koju obuhvaća izraz "srpskohrvatski jezik", nego samo jednu od četiri srpskohrvatske varijante. I dodane reference na uvodnu rečenicu ustvari ne potvrđuju ispravnost tvrdnje koju tematiziram, pa je zato bolje vratiti rečenicu koja je godinama stajala.
Drugi problem koji se pojavio u uvodnoj rečenici je izraz "varijetet" umjesto izraza "varijanta". Neosporno je da je na srpskohrvatskom govornom području danas daleko prošireniji izraz "varijanta" i da je to tako već više od pola stoljeća. Ljudevit Jonke je u časopisu Jezik 16/5, str. 131 u članku "Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba" pominjući jezične razlike napisao: „Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već 1960. a u predavanjima već 1950, označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“. I u Srbiji je njihova najpoznatija lingvistica Milka Ivić također redovito počela koristiti termin "varijanta". Od njih se taj izraz proširio u sve druge publikacije o toj problematici na srpskohrvatskom govornom području, a tako je i danas. Evo još nekoliko primjera hrvatskih akademika: Dalibor Brozović (1988: 102) piše: „Kao i u drugim slučajevima kada se jednim stand. jezikom služi više nacija (njemački, nizozemski, engleski, francuski, španjolski, portugalski stand. jezik), stand. hs. j. nije jedinstven. Realizacijski oblici takvih standardnih jezika nazivaju se u lingvistici (prvenstveno u sociolingvistici) varijantama standardnog jezika. Dugogodišnji predsjednik HAZU Milan Moguš također piše (1991: 59) da „stoji tvrdnja da hrvatski ili srpski jezik nije jedinstven nego viševarijantan. Varijanta jednog standardnog jezika i jest način njegova postojanja i funkcioniranja na temelju posebnih uvjeta standardizacije unutar povijesno izraslog kolektiva koji se uz druge takve kolektive služi istim standardnim jezikom“. I Stjepan Babić (2001: 269) naglašava kako „valja odmah reći da sam i ja jedan od onih koji drže da varijante postoje“. Promjenom u "varijetet" reklo bi se da to nije isto ono što cijelo vrijeme označava termin "varijanta". Međutim, mi trebamo baš isto značenje jer i danas se radi o varijantama koje su postojale i čitavo 20. stoljeće.
Drugi semantički problem je što "varijetet" može biti i dijalekt i žargon i sleng i standardna varijanta, dakle radi se o širem pojmu. Dok varijanta kod nas znači samo standardnu varijantu, odnosno nacionalnu varijantu, a upravo takvo značenje nama treba da bismo izrazili ono o čemu govorimo. Zato mislim da bi bilo dobro da na sh-wp ne zamjenjujemo termin varijanta s varijetetom.--Argo (razgovor) 10:19, 10 mart 2017 (CET)Odgovori
Nazad na stranicu "Hrvatski jezik".