Donja jura

(Preusmjereno sa stranice Rana jura)

Rana jura (u geologiji poznata kao Donja jura, originalno (a u Evropi još uvijek) poznata kao "lijas") je najstarija od tri epohe perioda jure.

Postoje velike lijaske naslage duž britanske obale, pogotovo u Dorsetu, što se pogotovo vezuje uz pionirski rad Mary Anning u Lyme Regisu. Facies donje jure u ovoj oblasti se prvenstveno sastoji od gline, te tankiim naslagama vapnenca i muljevca nataloženo u morskim uvjetima.

Možda najbolji primjer lijaske obale na svijetu su stijene Vale of Glamorgan u južnom Walesu. Prostirući se 22 kilometra južno od Cardiffa, ova specifična strata stijena, smještena na Bristolskom kanalu je mješavina škriljevca i vapnenca, stvorena za vrijeme geološkog meteža zvanog amorička orogeneza.

Vodi se rasprava oko točne baze Hettangijskog stadija, a samim tim i samog sistema jure. Biostratigrafski se koristi prva pojava psiloceratidnih amonita; ali ovo ovisi o prisutstvu relativno kompletnij amonitskih fauna, što stvara problem korelacije sa stratama u drugim dijelovima svijeta. Ukoliko se koristi ovaj biostratigrafski indikator, onda je Lias grupa — litostrafska podjela — pokriva obje strane jursko/trijaske međe.

Tokom ovog period, amonoidi, koji su umalo bili potpuno nestali za vrijeme izumiranja na kraju trijasa, su se proširili i stvorili veliko bogatstvo različituh i složenih oblika (pravi amoniti). Amoniti su tako brzo evoluirai, a njihove školjke su dobro očuvane, te predstavljaju važne zonske fosile. U samoj Evropi postoji nekoliko značajnih evolucijskih stadija amonita (v. npr. Davies, 1920, str.173-5)

Rana jura je bila važno vrijeme u evoluciji morskih reptila. U hettangiju su već postojeći rhaecijski ihtiosauri i pleziosauri nastavili s razvojem, dok su se isto vrijeme pojavili novi oblici morskih reptila, kao Ichthyosaurus i Temnodontosaurus među ihtiosaurima, te Eurycleidus, Macroplata i Rhomaleosaurus među plezisoaurima (sve Rhomaleosauridae, mada se po trenutnim definiticijama ta grupa smatra parafiletičnom). Svi ti pleziosauri su imali vratove srednje veličine i velike glave. U toarciju, pred kraj rane jure, pojavili su se talatosauri ili morski krokodili, isto kao i novi rodovi ihtiosaura (Stenopterygius, Eurhinosaurus, i primitivniSuevoleviathan) te pleziosaura (elasmosaurs (dugovrati) Microcleidus i Occitanosaurus, i pliosaur Hauffiosaurus).

Na kopnu se pojavio određen broj novih tipova dinosaura- heterodontosauri, scelidosauri, stegosauri i tetanurae, te se pridružili grupama kao što su podokesauri, prosauropodi i sauropodi preostalim iz trijasa. Uz njih su postojali i manji mesožderi kao sfenosuhidski i protosuhidski krokodili. U zraku su novi tipovi pterosaura zamijenili one izumrle na kraju trijasa. Dotle su u niskom raslinju živjele manje vrste ranih sisasvaca, isto kao i tritolodontski reptili nalik na sisavce, te gušteroliki sfenodonti i rane preci današnjih vodozemaca.

Ime Lias su geolozi preuzeli iz engleskog kamenorezačkog žargona, odnosno naćina na koji su kamenoresci izgovarali englesku riječ "layers" (slojevi).

Literatura uredi

  • Davies, A. M., An Introduction to Palaeontology, Thomas Murby & Co., London
  • House, M.R. (1993) Geology of The Dorset Coast, The Geologists' Association.
  • Simms, M.J.,Chidlaw, N., Morton, N. and Page, K.N.(2004) British Lower Jurassic Stratigraphy, Geological Conservation Review Series, No.30, Joint Nature Conservation Committee, Peterborough.

Vanjski linkovi uredi

Jurski period
Donja jura Srednja jura Gornja jura
Hetangij Sinemurij Plinsbah Toarcij Alen Bajocij Bat Kalovij Oksford Kimeridž Titon