Rakitovec (Istra)

Rakitovac - Rakitovec (slov.) - Acquaviva dei Vena (tal.) i Rakitovic je pogranično selo u sjevernoj Istri, Ćićarija, u sastavu općine Kopar (Primorska).

Rakitovac
Rakitovec - panoramio.jpg
Karta: Najdi.si, Geopedia.si
Nadmorska visina: 533,2 m
Broj stanovnika: 116 (2020.)
Površina: 9,36 km kv
Poštanski broj: 6275 Črni Kal
Općina: Kopar - Capodistria
Pokrajina: Primorska
Statistička regija: Istrsko-kraška
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002.

GeografijaUredi

Rakitovac se nalazi ispod kraškog ruba koji se pruža od Socerba do Zbevice i dalje do Učke, smješten na istočnom rubu dobro obrađenoe vale (kraškog polja) ispod brda Kavčice (Caucizze, 882 m) koje ga štiti od bure.Ispod sela se alazi potočić i velika lokva koja služi za napajanje stoke. Nasuprot, prema jugu je Breg i brdo (Carpini) koje zaklanja pogled. Jedini otvoren prostor je prema zapadu, vala ispod brda Tiglio prema Movraškoj vali.

 
Željeznička stanica Rakitovec na Istarskoj pruzi

Rakitovac se nalazi na cesti koja sa zapada kroz dolinu Rižane preko Zazida dolazi do Rakitovca gdje skreće prema jugu gdje se u selu razdvaja na južni krak do Buzeta i sjevernu ćićarijsku transverzalu koja preko Vodice vodi do Obrova.

Ispod mjesta nalazi se željeznička stanica na Istarskoj željeznici.

PovijestUredi

Kroz povijest selo je često mijenjalo ime: Rachitovich, Raccotole, Rakitovac, Rakitovič, Grancino, Aquaviva, Aquaviva dei Vena i najzadnje je slovenizirano u Rakitovec.

O prošlosti sela se zna malo. Pretpostavja se da su u VIII. st. ovdje sa sjevera prolazili Slaveni na putu premabogatijoj istri. Napušteno područje ćićarijskog Krasa germanski feudalci naseljavaju u XIII. st. slavenskim kmetovima..

Od 1420. do 1797. Rakitovac je u sastavu Venecijanske republike. U mletačko-habsburškom ratu selo je 1615. spaljeno i opustošeno od strane austrijskih trupa.

Sve do kraja II. svj. rata Rakitovac je bio u sastavu općine Buzet. Nakon aneksije Julijske krajine Jugoslaviji Bakarić i Kardelj kod Rakitovca povlače granicu između Slovenije i Hrvatske pa od tada Rakitovac pripada općini Sežana sve do 1995. od kada pripada gradsoj općini Kopar.

Kako u prošlosti zbog povećanog broja stanovništva poljoprivreda i stočarstvo nije bilo dovoljno za preživljavanja mještani su radili u Trstu ili emigrirali, te su prodavali poljoprivredne proizvode (jaja, telad, mlijeko) i sijeno. izgradnjom Istarske željeznice 1876. velik broj mještana se zapošljava na željeznici. Dodatnu zaradu je davalo bogatstvo šume u sjevernoj Istri, tj na Ćićariji. U Trst i Rijeku se odvozi ogrjevno drvo i drveni ugljen koji su tada bili traženi i skupi. Dokaz tome su mnogi šumski putevi kroz bukovu šumu, a u višim kraškim predjelima Istre isto tako se proizvodilo i vapno.

Kasnije su se uvjeti života poboljšali kada se 1953. se uvodi električna struja, asfaltiraju ceste što je uveliko olakšalo putovanje i željeznica više nije bila jedino okno u svijet. Danas su mještani većinom zaposleni u Kopru, a poljoprivreda im je dodatna djelatnost.

ZnamenitostiUredi

Rakitovac je slikovito selo koje je sačuvalo prvobitno tipično istarsko naličje, kao što si stisnute kamene kuće s portalima, tipičnom drvenom baladurom i kortom (dvorište), kije vode u kale (uske uličice). Okolca je tipično kraška sa svim kraškim pojavama.

1520. je u središtu izgrađena seoska crkva sv. Jakoba. Ispod portala, ispod jednog prozorčića nalazi se uklesano u kamenu ploču natpis: "1520 Castaldione Jacopo Tripa". Na portalu crkve piše da je obnovljena 1870. od strane starješine općine Domenica Rozeca. Za vrijeme II. svjetskog rata zvonik je na žalost srušen, a umjesto njega je postavljena ružna platforma na 4 betonska stupa. Od 1995. je crkva upisana kao umjetnički i arhitektonski spomenik.

1900. je izgrađena nova trgovina s poštom, a 1912. mještani sami grade školu u kojoj je danas turistički informativni centar.

Na ulazu u selo nalazi se spomenik poginulim partizanima.

Društvene djelatnostiUredi

1999. je ustanovljeno Društvo za turizam, sport, kulturu i razvoj Rakitovca, od koga je potaknuto i ekološko osveštenje jer je Rakitovac u vodozaštičenoj zoni.

2004. je ustanovljeno Društvo za slovensko-hrvatsku transgraničnu suradnju i druženje na području EKO parka KRAS, koje ima sjedište u Rakitovcu. Njegova je namjena očuvanje uspomene na povijest, dogođaje, ljude i njihov način života koje je nesretna granica umjetno razdvojila..

Da bi se sačuvali stari običaji svake godine priređuje se karnevalske fešte i S'MOLJ-fešti, koja počinje tjedan dana prije sv. Jakova.

Od 2002. svake se godine održavaju tradicionalne prvomajske priredbe s otvorenom granicom između Slovenije i Hrvatske, na koju dolaze stanovnici podijeljene Istre, velik broj konjanika, turista …