Otvori glavni meni
Spomenik Lopašiću u Karlovcu

Radoslav Lopašić (Karlovac, 20. svibnja 1835. - Zagreb, 25. travnja 1893.) je bio hrvatski povjesničar, po struci pravnik i akademik.

ŽivotopisUredi

Otac Mirko bio je karlovački gradski sudac, u vrijeme Radoslavovoga rođenja načelnik. Oca je izgubio 1838., a nedugo nakon toga 1843. i majku Magdalenu rođenu Dobrilović.[1][2] Za osmogodišnjega Radoslava brinuo se njegov polubrat Liberat[2] (Ladislav)[1] Lopašić, koji je preuzeo skrbništvo nad Radoslavom.

Bio je povjesnik skromnog ponašanja, ali prebogatih vrela intelektualne snage. Zvali su ga "Živi arhiv". Bio je akademik u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, gospodarski podpredsjednik Matice hrvatske i autor velikog broja historiografskih članaka i više knjiga o povijesti Hrvata.

DjelaUredi

  • "Urbar modruški od god. 1486.", Ogulin, 1997. ISBN 953-96363-4-5
  • "Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice", Matica hrvatska, Zagreb, 1890.
  • "Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović", Matica hrvatska, Zagreb, 1888.
  • "Karlovac: poviest i mjestopis grada i okolice", Matica hrvatska, Zagreb, 1879.

ReferenceUredi

  1. 1,0 1,1 Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., str. 215.-220.
  2. 2,0 2,1 Lopašić, Radoslav. Bihać i Bihaćka Krajina: mjestopisne i poviestne crtice, 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 1943., str. 288.