Radmilo Anđelković

Radmilo Anđelković (rođen 1942. godine u Beogradu) je srpski pisac naučne fantastike, scenarista, glumac, kulturni aktivista i pedagog.

Radmilo Anđelković
Biografske informacije
Rođenje1942
Beograd
PseudonimR. Angelakis
Obrazovanje
Zanimanjepisac, glumac
Opus
Književne vrstenaučna fantastika

Jedan je od osnivača uglednog Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ iz Beograda.

Rana karijera u pozorištu, scenaristici i novinarstvu uredi

Anđelković je u umetnostima aktivno od detinjstva — učestvovanjem 1949. u kratkom igranom filmu „Jedan dan u Zoološkom vrtu“ i ulaskom u Dečju radio grupu „Nikola Tesla“, zatim glumom u Dečjem pozorištu „Boško Buha“, pa ponovo u radijskom pozorištu, kao i sledećim filmskim ulogama poput one u filmu „Cipelice na asfaltu“.

Prelomna je bila 1957. godine i susret sa štampanim medijumom preko čuvenog dečjeg lista „Pioniri“, čiji je postao saradnik u 15. godini, penjući se sa samog dna profesionalne lestvice, od potrčka do kasnijeg pisca i scenariste. U periodu 1957-1959. Anđelković sarađuje sa jednim od najvećih srpskih stripara i likovnih umetnika svih vremena, Aleksandrom Heclom, pišući za njega i scenarije za poznata dela „Vinetu“ i „Baf, vođa karavana“.

Paralelno sa scenaristikom i novinarstvom, Anđelković je i dalje gajio ljubav prema dramskim umetnostima kroz trupe „Univerzitetska eksperimentalna scena“ i MASKA. Kruna tog perioda je bilo stvaranje trupe Teatar LEVO u KUD „Ivo Lola Ribar“ gde je Anđelković igrao u prve dve predstave („Ćelava pevačica“ Joneska i „Hiljadu kornjača pod sunčanim nebom Andaluzije“).

Kao pisac naučne fantastike uredi

Novi period je počeo diplomiranjem na Tehnološkom fakultetu 1967. i zapošljavanjem u tehnološko-istraživačkoj struci. U njoj je radio — većinom u Vojno-tehničkom institutu — sve do penzionisanja 1994. Naučno-istraživačka delatnost je bila dobra osnova za tzv. „tvrdu naučnu fantastiku“ (naučnu spekulaciju), koja je bila dominantni trend i u popkulturi našeg vremena i u kasnijem Anđelkovićevom opusu.

Autorovo vraćanje pisanoj reči je pojačano osnivanjem društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ 1981/1982, gde je Anđelkovićeva uloga bila jedna od ključnih. Bio je predsednik društva, predavač, organizator i jedan od urednika „Emitora“, fanzina koji je u svom razvoju ovenčan i slavom najboljeg u Evropi.

Pored književnosti, Anđelković se u tom periodu opet bavio stripskom scenaristikom („Rambold“ sa Askanijom Popovićem i dečji serijali po Hana-Barberinim licencama).

Po oceni srednje i mlađe generacije pisaca, Anđelkovićeve priče, novele i romani predstavljaju jedan od brendova savremene srpske naučne fantastike još od 1980-ih, kada je ona počela ponovo da dobija svoj glas. Četiri knjige i 30-ak priča predstavljaju onaj deo opusa koji je do sada objavljen i nagrađivan esnafskim nagradama, a koji se i dva puta našao u izborima najboljih međunarodnih ostvarenja.

Pored navedenog Anđelković je i neumorni pedagog i instruktor, bilo kroz književne radionice Društva ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“, bilo kroz pojedinačne saradnje.

Bibliografija uredi

Objavljene knjige

  • Galaktički tunel (pseudonim R. Angelakis), Dnevnik, Novi Sad, 1986.
  • Zemlja za dobre ljude (u nastavcima), Ekspres Politika, Beograd, 1986, (kao dvoroman sa Slobodanom Ćurčićem, Vrisak zvezda), Zoroaster, Beograd, 1987.
  • Sva vučja deca, BMG, Beograd, 1998.
  • Grbovnik (koautor Danijel Reljić), Mono&Mañana Press, Beograd, 2002.
  • Oko za drugi svet, Tardis, 2009.
  • "Letopisi svemirskih cigana"
    • Tabor na Kidisu, Tardis, 2010.
    • Legija ida, Tardis, 2010.

Važnije antologije i književni izbori

  • Najbolje svetske priče, Prosveta, Beograd, 1986.
  • V teni sfinksa, Zbornik naučno-fantastičnih dela, Mir, Moskva, 1987.
  • Najbolje svetske priče, Prosveta, Beograd, 1987.
  • Monolit 6, Beograd, 1990.
  • Tamni vilajet 2, Beograd, 1993.
  • Nova (alternativna) srpska fantastika, SIC, Beograd, 1994.
  • Tamni vilajet 3, Beograd, 1994.
  • Monolit 8, Beograd, 1993.
  • „Beograd budućnosti“, Politika, 2007.

Nagrade i priznanja uredi

Vanjske veze uredi