Rade Šerbedžija

Hrvatski glumac

Rade Šerbedžija (Bunić kraj Titove Korenice, 27. VII. 1946.), jugoslavenski, srpski i hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar, koji je ostvario i zapažene uloge u hollywoodskim produkacijama.

Rade Šerbedžija
Раде Шербеџија
glumac
Rade Šerbedžija na 12. godišnjoj dodjeli nagrada Satellite
Biografske informacije
RođenjeRade Šerbedžija
27. 7. 1946. (1946-07-27) (dob: 78)
Hrvatska Bunić, Hrvatska
(tada Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija NR Hrvatska, FNRJ)
SupružnikIvanka Cerovac (?–1987)
Lenka Udovički (1991–)
Djeca5, među kojima Lucija Šerbedžija i Danilo Šerbedžija
Profesionalne informacije
Zanimanjeglumac
Znamenite uloge

Biografija

uredi

Rođen je u mjestu Bunić kod Korenice u Hrvatskoj, 27. juli 1946. godine u srpskoj porodici, Rade Šerbedžija je suprug Lenke Udovički, s kojom ima kćeri Ninu, Milicu Almu, Vanju. Iz prvog braka ima ćerku Luciju te sina Danila.

Diplomirao 1969. na Akademiji za pozorište, film i televiziju u Zagrebu, nakon čega je ubrzo angažiran u zagrebačkomu Dramskom kazalištu "Gavella". Nakon toga naizmjenično radi kao slobodni umjetnik, s angažmanom u HNK Zagreb, te ponovno u "Gavelli". Nadaren, iznimne glumačke tehnike, glumac i racija i temperamenta, sugestivan, vrsne dikcije, s lakoćom izvodeći i fizički najteže scene, pokazao se podjednako uvjerljiv u ulogama klasičnog (npr. Shakespeareovi Hamlet i Richard III) i modernog repertoara (npr. Ibsenov Peer Gynt) - u raznim žanrovima, i u pozitivnim i u negativnim likovima. Dobitnik je mnogih priznanja (triput nagrađen na Sterijinom pozorju, Nagrada "Vladimir Nazor", Nagrada "Dubravko Dujšin", Nagrada "Orlando" na Dubrovačkim ljetnim igrama). Na filmu debitira sporednom ulogom u Iluziji (1967.) K. Papića, dok prvu glavnu - mladića na životnoj prekretnici - tumači u Gravitaciji ili fantastičnoj mladosti činovnika Borisa Horvata (1968.) B. Ivande.

Otada sve češće nastupa u glavnim ulogama dobivajući popularnost i ulazeći u krug najrespektiranijih jugoslavenskih glumaca - u filmovima raspona od ratnih drama do savremene tematike. Tako su početkom 70-ih godina zapažene njegove uloge komunističkog aktivista dezorijentiranog u privatnom životu u Crvenom klasju (1970.) Ž. Pavlovića i seoskog mladića suočenog s nepravdom u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja (1973.) Krste Papića. U to vrijeme ističe se i u filmovima koji kritički oslikavaju jugoslavensku suvremenost: kao kompozitor kod kojeg prevladava karijerizam (što potvrđuje njegovu sposobnost karakterizacije moralno ambivalentnih osoba) u filmu Bravo maestro (1978.) Rajka Grlića (Zlatna arena u Puli) i u naslovnoj ulozi u Novinaru (1979.) Fadila Hadžića.

 
R. Šerbedžija na Torontskom međunarodnom filmskom festivalu (TIFF), 2007.

Najuspješnija filmska godina za Šerbedžiju je vjerovatno bila 1986. kada sa dvije uloge u filmovima dobivaju titulu najuspješnijih na pulskom festivalu: revolucionara koji se ne snalazi u poratnom vremenu u "Večernjim zvonima" Lordana Zafranovića (Zlatna arena) i radnika ogorčenog siromaštvom i životnim nedaćama u "Snu o ruži" Z. Tadića (Velika povelja u Nišu). Velikog radnog potencijala, s uspjehom glumi i na televiziji: u tv-serijama "U registraturi", Nikola Tesla (u naslovnoj ulozi), Prosjaci i sinovi i Bombaški proces (kao Josip Broz Tito). Godine 1982. dobio je godišnju nagradu australske televizije Sammy za glavnu ulogu u australskoj televizijskoj ekranizaciji drame Oslobođenje Skoplja D. Jovanovića. Objavio je 2 zbirke pjesama: Promjenljivi i Crno, crveno. Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za pozorište, film i televiziju u Zagrebu te kao izvanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Godine 1992. kao disident hrvatskog nacionalističkog režima odlazi u Maribor pa u svijet gdje se također probio kako sjajan glumac. Unatoč tome što je već glumio u 80-ak filmova distribuiranih uglavnom na području Jugoslavije, proboj u svjetske vode zadobio je filmom "Hanna's War" (1988) te filmom "Before the Rain" (1994.) Milče Mančevskog. Godine 1996, Šerbedžija je igrao oca izbjeglice u filmu "Belma" te novozelandskog imigranta u filmu "Broken English". Zatim su uslijedile uloge u vodećim hollywoodskim filmskim ostvarenjima u filmovima "Space Cowboys", "Mission: Impossible 2", "Mighty Joe Young", "Snatch", itd.

Rade je poznat i po čitanju poezije te pozorišnim predstavama. Pokrenuo je i novi teatar "Ullysses" u Puli koji je premijeru doživio s predstavom "Kralj Lear" na Brionima pod režiserskom palicom njegove supruge Lenke. U Rijeci na Akademiji primijenjenih umjetnosti pokreće i vodi studij glume.

Radi s mnogim velikim imenima, a s nekima od njih kao što je Vanessa Redgrave, Phillip Noyce ili Tom Cruise. Radio je i sa slavnim Stanleyom Kubrickom te Clintom Eastwoodom no Rade je ostao dosljedan sebi izjavama kako su "dobri režiseri jednako dobri svugdje na svijetu, a glumci se prepoznaju već pri prvom pogledu" sjećajući se glumaca s naših prostora kao što su Inge Apelt ili Miodrag Krivokapić. Uz porodicu Šovagović, Šerbedžija sa svojom djecom iz prvog braka, Danilom koji studira film u Americi i Lucijom, dobitnicom Zlatne arene za ulogu u filmu "Polagana predaja", na dobrom putu ostvariti još jednu jaku "porodičnu manufakturu" na ovim prostorima.

Filmografija

uredi

Prije 1980.

uredi

Od 1980. do 1990.

uredi

Od 1990. do 2000.

uredi
  • Stigmata (1999) .... Marion Petrocelli
  • Dolce rumore della vita, Il (1999.) .... Bruno Maier
  • Oči širom zatvorene (1999.) .... Milich
  • Mare largo (1998.) .... François Riffaud
  • Veliki Joe Young (1998) .... Andrei Strasser
  • Prague Duet (1998) .... Jiri Kolmar
  • Polish Wedding (1998) .... Roman
  • Tregua, La (1997) .... The Greek
  • Svetac (1997.) .... Ivan Tretiak
  • Memento (1996) .... The Officer
  • Nečista krv (1996) .... Marko
  • Broken English (1996) .... Ivan
  • Belma (1995) .... Josip Papac
  • Two Deaths (1995) .... Colonel George Lapadus
  • Magareće godine (1994) .... Narator
  • Before the Rain (1994) .... Aleksander
  • Urnebesna tragedija (1994) .... Kosta
  • Kontesa Dora (1993.) .... Karlo Armano
  • Dezerter (1992.)
  • Karneval, anđeo i prah (1990.)

Od 2000.

uredi

Relevantni članci

uredi

Vanjski linkovi

uredi